Srijeda, 20 studenoga, 2024

ODJEBONŽ LICEMJERI: Nametnuli su nam Komšića četvrti put, a sada nas pozivaju na odgovornije ponašanje

Vrlo
- Advertisement -

Europska unija ponovno poziva političare u Bosni i Hercegovini na odgovornije ponašanje, dok istovremeno ignorira činjenicu da su njezine vlastite institucije, kroz mehanizme poput OHR-a, doprinijele trenutnoj političkoj krizi. Jedan od najočitijih primjera toga je Željko Komšić, koji je već četvrti put izabran u Predsjedništvo BiH zahvaljujući sustavu izravno oblikovanom međunarodnim intervencijama u ustav BiH.

EU poziva na reforme, ignorira vlastitu ulogu

Glavni ravnatelj Općeg ravnateljstva za susjedstvo i proširenje pri Europskoj komisiji, Gert-Jan Koopman, boravio je u Sarajevu kako bi pozvao političare na usuglašavanje reformi i otvaranje puta ka članstvu u Europskoj uniji. Međutim, upravo je Europska unija, kroz visokog predstavnika i izmjene izbornog zakona, stvorila političke tenzije koje koče reforme i dodatno polariziraju društvo.

Bez miješanja OHR-a i prilagodbi ustava BiH, koje omogućavaju da jedan narod drugome bira predstavnike, izbor Komšića u Predsjedništvo BiH bio bi nemoguć. Njegov četvrti mandat izravna je posljedica sustava koji Hrvatima u BiH onemogućava izbor legitimnog predstavnika, dok EU poziva na “odgovorno ponašanje” svih strana.

EU i odgovornost: selektivan pristup

Koopman je tijekom sastanaka u Sarajevu apelirao na usvajanje reformskih zakona nužnih za pristup fondu od šest milijardi eura iz Plana rasta za zapadni Balkan. Pozvao je političare da iskoriste priliku i ostvare napredak na europskom putu. Međutim, zaboravio je spomenuti kako upravo nametanje političkih rješenja izvana, poput intervencija visokog predstavnika, ruši povjerenje među narodima i koči napredak.

Dodik i EU: Odbacivanje prijedloga iz Bruxellesa

Republika Srpska, na čelu s Miloradom Dodikom, odbila je zahtjeve EU-a za imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH te smještanje sjedišta Prizivnog odjela Suda BiH u Istočno Sarajevo. Dodik inzistira na Banja Luci, čime dodatno komplicira proces usuglašavanja reformi, ali i pokazuje koliko su međunarodne intervencije destabilizirale institucije BiH.

Politička hipokrizija EU

Dok EU inzistira na odgovornom ponašanju političara u BiH, njezina je odgovornost u oblikovanju disfunkcionalnog političkog sustava zanemarena. Nametanje Komšića Hrvatima u BiH simbol je dvostrukih standarda i nepoštovanja temeljnih europskih vrijednosti – prava naroda na slobodan izbor predstavnika.

Ako Europska unija želi iskreno pomoći BiH, mora se suočiti s vlastitom ulogom u destabilizaciji zemlje. Ponavljanje praznih poziva na odgovornost, dok istovremeno omogućava političko nasilje poput nametanja Željka Komšića, samo produbljuje političke podjele.

 

Naše sveto pravo je da palimo kontejnere, blokiramo ulice, granične prijelaze …

Pravo na izražavanje neslaganja s politikama, odlukama ili sustavima dio je temeljnog prava na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, koje su zaštićene raznim međunarodnim poveljama i deklaracijama o ljudskim pravima. Međutim, takva prava dolaze s određenim ograničenjima i odgovornostima, kako bi se osigurala prava drugih, javni red i sigurnost.

Ključne povelje koje štite pravo na prosvjed:

  1. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR):
    • Članak 19.: Pravo na slobodu izražavanja, uključujući pravo traženja, primanja i širenja informacija i ideja.
    • Članak 20.: Pravo na slobodno i mirno okupljanje.
  2. Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR):
    • Članak 10.: Sloboda izražavanja može biti ograničena samo ako je to nužno radi javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zaštite prava drugih.
    • Članak 11.: Sloboda mirnog okupljanja uz mogućnost ograničenja ako se ugrožava javni red ili zdravlje.
  3. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR):
    • Članak 21.: Priznaje pravo na mirno okupljanje, uz ograničenja koja su “nužna u demokratskom društvu” radi javnog reda, zaštite zdravlja ili prava drugih.

Gdje je granica između prosvjeda i nereda?

Pravo na mirno okupljanje ne uključuje pravo na nasilje, uništavanje javne ili privatne imovine, ili ugrožavanje javnog reda i sigurnosti. Primjerice, paljenje kontejnera, blokiranje ulica na način koji ometa hitne službe ili uzrokuje nepopravljivu štetu nije zaštićeno kao pravo, već se može smatrati kaznenim djelom.

Dopuštene reakcije vlasti:

  1. Dijalog i pregovori: Vlasti bi trebale prvo pokušati riješiti neslaganja mirnim pregovorima s prosvjednicima.
  2. Proporcionalna upotreba sile: Ako mirni prosvjedi prerastu u nerede, sigurnosne službe mogu intervenirati, ali njihova reakcija mora biti proporcionalna i u skladu s pravilima koja štite ljudska prava.
  3. Kaznena odgovornost: Osobe koje sudjeluju u vandalizmu, uništavanju imovine ili ugrožavanju drugih mogu biti kazneno odgovorne prema nacionalnim zakonima.

Što je zakonito

  • Mirno okupljanje: Okupljanja na javnim mjestima radi izražavanja neslaganja, uz obavještavanje nadležnih institucija gdje je to zakonski propisano.
  • Blokada ulica: Dopuštena ako ne ometa nužne javne usluge ili ugrožava sigurnost građana.
  • Simbolične akcije: Paljenje svijeća, transparenti, performansi – sve dok ne prelaze granice javnog reda i mira.

 

- Advertisement -

9 KOMENTARI

guest

9 Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

UVIK JE BILA “MIMOSVIT” : Širokobriježanka Marija Banožić dobitnica prestižne međunarodne nagrade za znanost

Doc. dr. sc. Marija Banožić, profesorica s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, osvojila je prestižnu nagradu Danubius...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -