Posljednjih tjedana ponovno se intenzivno raspravlja o mogućnosti da se ruska invazija na Ukrajinu okonča za pregovaračkim stolom. Primjeri su takozvana „mirovna misija“ mađarskog premijera Viktora Orbana koju je on pokrenuo na svoju ruku, kao i izjava američkog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da će „završiti rat u roku od 24 sata“. Bivši britanski premijer Boris Johnson je u vezi s mirovnim planom spomenuo teritorijalnu stvarnost prije veljače 2022., kada je započela ruska invazija. Tada je Krim već bio anektiran, a dijelovi Luganska i Donjecka okupirani od strane Rusije.
Ali pravo iznenađenje, piše Deutsche Welle, priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko govoreći o mogućnosti teritorijalnog kompromisa. Do sada su ukrajinski dužnosnici najčešće izbjegavali takve formulacije. Službeni Kijev inzistira na granicama iz 1991.
„Hoće li predsjednik Ukrajine nastaviti rat s daljnjim žrtvama i razaranjima ili će morati razmotriti mogući teritorijalni kompromis s Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz SAD-a u slučaju Trumpove pobjede? Kako će objasniti vlastitom stanovništvu da se mora odreći dijelova teritorija za koje su živote dali tisuće naših heroja?“, upitao je Kličko u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera. On je rekao da bi u tom slučaju predsjednik Volodimir Zelenski vjerojatno morao organizirati referendum o mogućim teritorijalnim kompromisima.
Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rješenjima? I je li to uopće prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere? Volodimir Fesenko, direktor kijevskog Centra za politička istraživanja “Penta”, označava izjave kijevskog gradonačelnika kao „promašeni start”. Jer, podsjeća Fesenko, trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori, već samo inicijative i planovi koji nisu dobra osnova za pregovore. Dodao je da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna s predsjednikom Zelenskim, s kojim je godinama u sukobu.
„Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema ni mirovnih pregovora“, kaže Fesenko. Dodaje da je ionako nemoguće sklopiti tajni sporazum jer bi on morao biti proveden uz podršku društva. „Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke.“
Roger Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC sa sjedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dvije teške ratne godine natjerale pojedine ukrajinske političare da govore o mogućim teritorijalnim ustupcima. „To što takve riječi čujemo od osobe poput gradonačelnika Klička priznanje je da zemlji predstoje teške političke odluke”, kaže Hilton. Dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutarnjopolitički test s ciljem da se sazna do koje mjere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju.
Prema Hiltonu, Kličko nikada nije skrivao da želi postati predsjednik pa koristi priliku da na temelju pitanja mirnog rješenja dobiva političke bodove. Hilton kaže da zbog rata ove godine nisu održani predsjednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati dijelom predizborne kampanje. Također smatra da bi teritorijalni ustupci bili loši i za Europu.
„Mislim da većina zapadnih saveznika ne bi prihvatila da se Ukrajina odrekne dijela teritorija jer bi to Europi donijelo niz nerješivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime koji žele nezakonito pripojiti neka područja”, kaže Hilton.
Prema anketama iz proljeća 2023., raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. U svibnju ove godine ih je bilo 32 posto, a u svibnju 2023. svega deset posto. Većina ispitanika, njih 55 posto, je protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).
Ako usporedimo brojke iz razdoblja između svibnja 2022. i svibnja 2023., tada je svega osam do deset posto ispitanika bilo spremno na teritorijalne kompromise, a ogromna većina – od 82 do 87 posto – bila je protiv bilo kakvih ustupaka.
wpDiscuz
