Republika Hrvatska službeno je pokrenula inicijativu da se spomenici antifašističkoj borbi na prostoru zemalja bivše Jugoslavije nađu pod UNESCO-ovom zaštitom što će zasigurno izazvati brojna reagiranja s obzirom na posve različite poglede o tom ratu i stradanja koja su se događala potkraj njegova završetka.
Kako doznaje Večernji list, na sastanku koji je u Parizu organizirao veleposlanik RH u Parizu, koji je i stalni predstavnik pri UNESCO-u Ivo Goldstein sredinom srpnja, odazvali su se i veleposlanici BiH, Srbije i Makedonije, dok slovenski i crnogorski kolege nisu mogli nazočiti zbog spriječenosti.
Na sastanku se raspravljalo o prijedlogu Hrvatske da se pokrene postupak upisa antifašističkih, partizanskih spomenika na području zemalja bivše SFRJ na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
Goldstein je kolege podsjetio da su se spomenici počeli podizati poslije II. svjetskog rata te da ih je izgrađeno na tisuće u svim republikama bivše SFRJ.
Posebno je istaknuo spomenike koji su se počeli graditi od sredine 60-ih do osamdesetih koji su se razlikovali od ostalih zbog svoje grandioznosti, apstraktnosti. Među njima je nekoliko spomenika, kako je istaknuo Goldstein, djelo vrhunskih umjetnika, velike umjetničke i antologijske vrijednosti.
Za spomenik kod Kamenske u blizini Požege je naveo da je visok čak 30 metara i po njegovim saznanjima predstavlja najviši spomenik takve vrste u svijetu. Izgradnja antifašističkih, partizanskih spomenika je bio projekt za koji je zadužen bio državni vrh bivše Jugoslavije. U odnosu na zemlje istočnog bloka, kao i zapadne zemlje, ne postoje slični spomenici, piše Večernji list.
U takvu skupinu, primjerice, iz BiH spadaju spomenici na Grmeču, Kozari, Tjentištu i kod Zenice. Predviđeno je da svaka zemlja kandidira određeni broj spomenika.
Veleposlanik Goldstein je o ovoj inicijativi već razgovarao s pomoćnikom glavne direktorica UNESCO-a Francescom Bandarinom oko ove inicijative.
Preneseno je stajalište da se može prijaviti određeni broj spomenika, no ne i svi. Po Goldsteinovim riječima ovi spomenici imaju ‘univerzalnu vrijednost’.
Novi sastanak trebao bi se održati 15. rujna, a države bi se organizirale po uzoru na zajedničku kandidaturu stećaka.
wpDiscuz