Vještak tužilaštva Haškog tribunala, američki povjesničar Robert Donia, rekao je danas u završnici svjedočenja na suđenju generalu Ratku Mladiću, da je rat u BiH “djelimično bio rat za teritorije”.
“Srbi su bili konkretni i ambiciozni u svojim ciljevima, a mislim da to nije bio cilj druga dva naroda. Muslimanski predstavnici su favorizirali unitarnu Bosnu, a Hrvati svakako nisu imali takvih ambicija”, rekao je Donia.
Odgovarajući na pitanje branitelja Branka Lukića da li su Hrvati težili da stvore zasebnu državu, Donia je odgovorio da “mnoge njihove vođe jesu”.
Lukić je od svjedoka tražio da objasni u čemu je razlika između prava na secesiju republika bivše Jugoslavije i prava na secesiju u BiH, i da li je jedno opravdano, a drugo nije, ali se Donia ogradio da je to “pravno pitanje koje se tiče interakcije dva ustava, saveznog i republičkog, na koje on ne može odgovoriti “.
Odgovarajući na Lukićevo pitanje o strahu srpske naroda početkom devedesetih godina 20. vijeka da će se ponoviti genocid iz 1941, Donia je konstatirao da se od njega traži da “pođe od pretpostavke da je srpski narod doživljavao te emocije i stanja” i da je “teško uskočiti u taj svijet”.
Novi svjedok tužiteljstva je Emir Turkušić, koji je u razdoblju na koji se odnosi optužnica bio pripadnik Odjela za kontradiverzionu zaštitu bošnjačkog MUP-a BiH.
Turkušić je ranije svjedočio u postupcima protiv generala Dragomira Miloševića i Momčila Perišića, te na suđenju Karadžiću.
Tijekom sukoba u Sarajevu, svjedok je radio na istragama incidenata granatiranja, a njegov iskaz odnosi se i na preciznost minobacača i prirodu modificiranih avio-bombi.
U pisanoj izjavi koja je predana u dokaze, Turkušić komentira 16 incidenata granatiranja, uključujući eksploziju na Markalama 28. kolovoza 1995, kada su ubijene 43, a ranjeno 75 osoba.
Turkušić je rekao da vjeruje da je granatiranje ljudi na tržnici izvedeno “namjerno, s ciljem zastrašivanja stanovništva i pritiska na bosanske političare kako bi bili popustljiviji u pregovorima sa srpskom stranom”.
Obrana je, u vezi s ovim svjedokom, izjavila prigovor “na stručnu prirodu izjave”.
Na Lukićevo pitanje da li ga je tužiteljstvo pozvalo kao svjedoka o činjenicama ili kao vještaka, Turkušić je rekao da misli da je pozvan kao svjedok.
Upitan da li je u izjavu uključio i saznanja do kojih nije došao osobno, ili je riječ io nečemu što je čuo o drugih lica, Turkušić je odgovorio da je za podatke za koje nije bio siguran unosio ogradu “vjerovatno” ili “najvjerovatnije”.
Turkušićevo svjedočenje bit će nastavljeno sutra.