Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB) gostovao je u emisiji Dan uživo na N1 televiziji, urednika i voditelja Dalibora Mrdića.
U intervjuu Radončić je govorio o kandidatu za Predsjedništvo trećeg političkog bloka koji se okuplja oko SBB-a kao snažne državotvorne stranke, odnosima političkih aktera u BiH, predstojećim izborima u BiH, recikliranju stare teme o reviziji tužbe BiH protiv Srbije, kandidatima drugih političkih subjekata, stavovima Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske prema BiH…
Na pitanje voditelja,je li on kandidat, Radončić je odgovorio:
– Nisam. SBB je, vi znate, desetak-dvanaest godina stara stranka. Mi smo svaki put imali kandidata koji je praktično bio drugi ili jednom treći. Mislim da SBB kao stranka koja se pokazala da nije stranka padalica zvijezda zaslužuje da ima svog kandidata i vjerujem da će to biti mlađi čovjek, menadžerskog profila koji ima političkih utakmica, ali nije metuzalem da 20 ili 25 godina živi od budžetskog novca ili u ovoj ili onoj stranci.
Upitan, ima li već sliku potencijalnog kandidata, lider SBB-a je pojasnio kakav kandidat SBB-a za Predsjedništvo BiH će biti.
– To je kandidat koji će se zalagati za europsku Bosnu i Hercegovinu, koji neće padati na nacionalističke i etničke vatre, koji će biti lice SBB-a koji želi razvoj, zapošljavanje, nove odnose u regiji, nove međunacionalne odnose, nove unutarnacionalne odnose, mislim na Bošnjake, nove međuentitetske odnose. Takvih ljudi ima i mi naravno imamo takvog kandidata. Mislim da su sada u opciji tri ozbiljna imena – rekao je Radončić.
– Predsjednik SBB-a je kazao da su SDA, Trojka i Komšić ozbiljni kandidati a da je koalicija Država “potpuno periferna politička stranka i to će se pokazati na ovim izborima”.
Komentirao je i najavu Željka Komšića i njegov pohod na četvrti mandat u Predsjedništvu BiH.
– To je njegovo legitimno pravo da nakon 12 godina pokuša da sjedne još četiri u Predsjedništvo. Građani znaju što je domet njegovih 12 godina, je li to pomoglo Bosni i Hercegovini.
Na konstataciju voditelja da neki tvrde „da nije bilo Komšića u Predsjedništvu BiH u posljednjem mandatu, da ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine“, Radončić je kazao:
To nije točno. Ima onih koji tvrde da je upravo dolaskom Komšića u Predsjedništvo BiH došlo do urušavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa čime se urušava država. Zaista kada su hrvatsko-bošnjački odnosi složni, kada mi radimo zajedno, puno bi bili jači prema nečemu što se zove separatizam gospodina Dodika.
Milanović uradio važnu stvar
Komentirao je i ponašanje i stavove političara iz Hrvatske.
– Ako dozvolite, mnogi ljudi u BiH, pa čak ni profesionalni političari, nisu shvatili da u Milanovićevim javnim elaboratima koji su brutalni, ima puno politike. Mnogi ljudi su to doživljavali kao neku vrstu populizma, iživljavanja, primitivizma. Ali gledajte, gospodin Milanović je najavom hrvatske blokade širenja NATO saveza, uspio uraditi jednu stvar veoma važnu iz ugla njegovih interesa, da pitanje Hrvata pošalje direktno u Bijelu kuću.
To do sada nije bila priča koja je mogla stići do tog nivoa, ali on ide jednom logikom koja je jednostavna, morat će administracija predsjednika Bidena kazati: „Čekajte, što se to događa u Bosni s tim Hrvatima da oni blokiraju ulazak dvije zemlje u NATO savez“ i mislim da u tom kontekstu treba promatrati taj razgovor s gospodinom Blinkenom.
I ta vrsta lobiranja može ići u korist Hrvata i na štetu Bošnjaka. I nažalost Bošnjaci nemaju tako razvijen logistički centar ni u Bruxellesu, ni u Washingtonu. Ujedinjeni narodi su nažalost mjesto koje se puno ne pita. I jako je dobro da smo mi uspjeli da se tamo obratimo, gospodin Džaferović.
Za hrvatsko pitanje u Bijeloj kući i u Bruxellesu, je tema kojom se moramo mi baviti kao BiH na najdobronamjerniji način. Ne znači da ćemo mi imati štete od miješanja Bijele kuće. Naprotiv, ja smatram dokle god se dužnosnici Washingtona energičnije i principijelnije ne umiješaju u rješavanje bosanskohercegovačkih pitanja, ona neće biti riješena, uz puno poštovanje prema Bruxellesu – rekao je Radončić.
Hrvati su majorizirani
Na pitanje kako gleda na mogući nastavak pregovora o Izbornom zakonu, kazao je:
U BiH s nama ovakvima sve je moguće. Logično je kada utakmica počne da se pravila ne mogu mijenjati. Ja zaista ne vidim pravni, legalistički način da se Izbor zakon sada mijenja.
Hrvati govore da su majorizirani i zaista to jesu u izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Na svim drugim pozicijama Hrvati su izvanredno zastupljeni. Mi smo dozvolili da praktično zbog jedne fotelje imamo eskalaciju bošnjačko-hrvatskih odnosa. Ona se može riješiti jedino indirektnim načinom izbora članova Predsjedništva. To govorim 12 godina.
Novinar je upitao zavisi li to od stava RS.
Zašto međunarodna zajednica vrši toliki pritisak na Čovića, Izetbegovića, sve nas ostale, a neće da pogleda u gospodina Dodika kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH. Ja sam pred Dodikom u Bruxellesu kazao: “Mile, nemoj nas gledati s balkona, spusti se da pregovaramo. Daj da to biramo u Parlamentu”. Predsjednici mnogih europskih zemalja se biraju u parlamentu.
Dnevnik.ba
wpDiscuz
