Dosadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras danas je ponovno izabran za rektora pa će na čelu najstarijega hrvatskog sveučilišta biti i u idućemu četverogodišnjem mandatu od 1. travnja 2022. do 1. travnja 2026.

U svom uvodnog govoru dotaknuo se i afere koja potresa susjednu državu. Famozna diploma Sabije Izetbegović za koju se govori da ne postoji ili da Sabija Izetbegović nikada nije studirala u Zagrebu.

“Diplomu su tražili na krivoj adresi. Gospođa Izetbegović bila je tijekom rata pod posebnom brigom Vlade RH, i boravila je u jednom od stanova koji su bili pod direktnim osiguranjem predsjednika Tuđmana. Dok smo tražili diplomu pretraživani su studentski domovi, domovi za doktorante, disko klubovi, nikome nije palo na pamet da pogledamo predsjedničke bungalove na Pantovčaku. Dakle diploma je nađena i gospođa Izetbegović može doći po nju”.

Na pitanje novinara HINA-e Ranka Mravka, što je još nađeno u Tuđmanovom bungalovu Sabije Izetbegović, Boras je odgovorio:

“Nekakav plan BOING,  par boca votke, memoari Žuži Jelinek,  al to nisam detaljno gledao, rečeno mi je da nađem diplomu i ja sam ju našao”.

Podsjećamo, Sabija Izetbegović smatra se najhrabijom ženom u povijesti hrabrosti iz razloga što je u jeku najgore Tuđmanove agresije na Bosnu i Bošnjake, kada su milijuni Bošnjaka ubijani i progonjeni od Tuđmanovog režima. Bošnjakinje silovane a djeca također progonjena, ona je smogla hrabrosti ući u sami centar Agresije, i to u Tuđmanove urede, i tamo čitati memoare Žuži Jelinek. Što se smatra jednim od najvažnijih podviga feminizma u povijesti feminizma u džihadu ali i džihada u feminizmu. Kako hoćete.

Iz Islamske Zajednice BIH najavili su da će Damir Boras dobiti posebno odlikovanje merhameta za ovaj podvig a Tomislav Karamarko objavio je status na twiteru da je jako sretan. A potom je išao vidjeti gdje je Pupovac. I kreće li se tamo gdje mu je on dopustio da se kreće

Damir Boras rodio se 25. listopada 1951. Maturirao je 1970. na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a 1974. diplomirao je na Elektrotehničkome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta na smjeru Radiokomunikacije s temom “Laseri u komunikaciji”.

Doktorirao je 1998. na zagrebačkome Filozofskom fakultetu na Odsjeku za informacijske znanosti s temom “Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskome jeziku”, a prije preuzimanja dužnosti rektora 1. listopada 2014. bio je dekan Filozofskoga fakulteta u drugome mandatu budući da je za dekana prvi put izabran 1. listopada 2009.

Redoviti je profesor u trajnome zvanju na dvjema sastavnicama zagrebačkoga Sveučilišta – Učiteljskome fakultetu od 6. veljače 2017. s deset posto radnoga vremena te na Grafičkome fakultetu od 15. svibnja prošle godine, također s deset posto radnog vremena.

Govori osam stranih jezika – engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski, klasični grčki, slovenski i makedonski (osnovno znanje).

Oženjen je i otac je jedne kćeri.