U Sarajevu je danas potpasan dokument nazvan “Deklaracija o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju i NATO”, javlja Hrvatski Medijski Servis.Ovom deklaracijom se, između ostaloga, traži izjednačavanje kompetencija Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS te se poziva na održavanje “bosanskohercegovačkog sabora” ma što god to značilo.
Potpisalo ju je 28 političkih stranaka, organizacija civilnog društva, apelanta pred Europskim sudom za ljudska prava, te predstavnici akademske zajednice mahom probošnjačke provenijencije.
Na popisu potpisnika tako se, između ostalih, nalaze predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, predsjednik stranke “Socijaldemokrati BiH” Enver Bijedić, predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, predsjednik Platforme za progres Mirsad Hažikadić…
Svoj je potpis na ovu Deklaraciju stavio i Božo Skopljaković, predsjednik “Hrvatske stranke BiH” koja nije parlamentarna ni na jednoj razini od lokalne do državne.
Također, Deklaraciju je potpisao i predsjednik Posavske stranke Nino Sušilović, ali i Stipe Prlić, predsjednik “Hrvatskog nacionalnog vijeća BiH” koji je poznat kao platformaški predsjednik Uprave HT Eroneta. Na popisu potpisnika navodi se i Josip Matanović, predsjednik udruge Hrvatski dom.
Dakle među potpisnicima se ne nalazi ni jedna stranka ili organizacija civilnog društva koja uživa reprezentativnu podršku bh. Hrvata tako da bi ih se slobodno moglo nazvati smokvinim listovima velikobošnjačkog nacionalizma.
Deklaraciju su potpisala i dvojica apelanata Europskom sudu za ljudska prava; Dervo Sejdić i Jakob Finci. Od zvučnijih imena iz svijeta politike potpisnici su još Vojin Mijatović, Zlatko Miletić i Adis Arapović te akademik Abdulah Sidran koji je naveden kao “predstavnik skupine intelektualaca.”
Zaključci Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO:
1. Potpisnici Deklaracije o ustavnim i drugim reformama na euro-atlantskom putu Bosne i Hercegovine (Deklaracija) suglasni su djelovati zajednički kao društveni pokret za Bosnu i Hercegovinu i bolju budućnost svakog pojedinca, poštujući i ne osporavajući pravo nijednoj političkoj organizaciji na vlastiti pravno-politički subjektivitet i djelovanje, prihvaćajući sudjelovanje organizacija civilnog društva i ostalih potpisnika Deklaracije u kontekstu stručne i konzultativne uloge u procesima praćenja i provođenja usuglašenih stavova i principa u ovoj Deklaraciji.
2. Strane potpisnice smatraju da su neophodne promjene Ustava Bosne i Hercegovine, u skladu s člankom 10. stavak 2. Ustava BiH koji nedvojbeno utvrđuje da bilo koje izmjene Ustava BiH ne mogu biti u suprotnosti s primjenom Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njene prednosti nad svakim drugim pravom (članak 2. točka 2. Ustava BiH). Konvenciju je država BiH ratificirala u Parlamentarnoj skupštini BIH (2002) i ista predstavlja “ustavni instrument europskog javnog poretka“. Svako daljnje odlaganje izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava vodi ka isključenju BiH iz Vijeća Europe i trajnom prekidu svakog integrativnog procesa.
Neprihvatljive su aktivnosti koje vode dodatnim etno-nacionalnim i teritorijalnim podjelama bh društva i države BiH i sve promjene trebaju se odvijati u pravcu ostvarivanja punih ljudskih prava i sloboda svih građana i naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
3. Pregovarači iz BiH, kao i medijatori i izaslanici iz međunarodne zajednice bit će upoznati s polaznim osnovama usuglašenim ovom Deklaracijom, kako bi se utvrdili okviri i principi za sve buduće pregovore.
Pregovori se ne mogu voditi pod bilo kakvim pritiscima ili ucjenama, bez obzira od koga dolaze, već isključivo na temeljima vladavine prava i unapređenja temeljnih ljudskih prava u demokratskom i mirnom okruženju.
Dobro došli su svi prijedlozi i modeli koji su utemeljeni na europskim demokratskim standardima koji imaju za cilj unapređenje funkcionalnosti BiH i njenih institucija.
4. Svi pregovori, razgovori i eventualni dogovori koji se vode s domaćim i međunarodnim dužnosnicima, koji se odnose na izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine, moraju se temeljiti, usuglasiti i na koncu parafirati od svih političkih organizacija koje imaju svoje zastupnike i delegate u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine, a koje su potpisnice ove Deklaracije, na sljedećim principima:
a) Izvršenju pravomoćnih presuda Europskog suda za ljudska prava po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Azre Zornić, Ilijasa Pilava, Samira Šlaku i Svetozara Pudarića, kao i izvršenju pravomoćnih presuda Ustavnog i Suda BiH, u kontekstu izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.
b) Preciziranom i definiranom listom prava naroda u Bosni i Hercegovini, u parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, s jasno definiranim mehanizmom njihove zaštite, u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava i mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. godine (usuglasiti model zaštite „vitalnog nacionalnog interesa“).
c) Jasno definiranom odredbom o neprihvatljivosti i kažnjivosti negiranja zločina holokausta, genocida i drugih presuđenih ratnih zločina, glorifikaciji presuđenih ratnih zločinaca od strane međunarodnih i bosanskohercegovačkih sudova za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kao i neprihvatljivosti vrijeđanja narodnih kolektiviteta kao genocidnih ili zločinačkih.
d) Osigurati vladavinu prava uspostavljanjem neovisnog pravosuđa u skladu s demokratskim standardima i sistemski osigurati bespogovorno izvršavanje presuda bh i međunarodnih sudova.
e)Ustavom definirati mehanizme onemogućavanja blokada rada institucija Bosne i Hercegovine i drugih vlasti na nižim nivoima, uključujući i institut prijevremenih izbora.
5. Nakon usuglašenih stavova o promjenama Ustava BiH, reformu izbornog sustava temeljiti na suvremenim demokratskim standardima i u skladu s europskim vrijednostima a protiv daljih etničkih podjela, uvažavajući izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog i Suda BiH.
6. Usuglasiti i ponuditi jasne principe i modele kojima će se harmonizirati nadležnosti, prava i obaveze predsjednika/potpredsjednika u oba entiteta, kao i nadležnosti i ulogu Doma naroda u FBIH i Vijeću naroda u RS, na simetričan način, uvažavajući istovjetna prava građana koji se ne izjašnjavaju kao konstituentni narodi (ostali), vodeći računa o mišljenju Venecijanske komisije.
Postojeće pravno stanje u entitetima FBIH i RS onemogućava integraciju i funkcioniranje institucija BiH.
7. Radi provođenja odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini zajednički će se izraditi prijedlog Zakona o državnoj imovini koji mora biti utemeljen na pravomoćnoj presudi Ustavnog suda BiH, i kojim će se definirati vlasništvo države nad svojom imovinom, kao i uređivanje prava i dužnosti nižih razina vlasti i javnih ustanova/poduzeća u korištenju i raspolaganju državnom imovinom.
8. Put Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a propisano je čl. 84 Zakona o obrani BiH i kao takav je zakonska obaveza svih institucija BiH.
9. Potpisnici ovog dokumenta pozdravljaju inicijativu uglednih članova akademske zajednice o potrebi održavanja bosanskohercegovačkog sabora/kongresa, koji bi trebao dati okvirne smjernice i dokument o strateškim pitanjima za budućnost Bosne i Hercegovine u narednom periodu.
Svaka od strana potpisnica će se, o svom eventualnom angažiranju i učešću, pojedinačno izjasniti nakon dostavljanja inicijativnog dokumenta od strane inicijativnog odbora uglednih članova akademske zajednice o razlozima, ciljevima i načinu organiziranja bosanskohercegovačkog sabora/kongresa.
10. Strane potpisnice usuglasile su da će praćenje i monitoring stavova, principa i realizacije usuglašenih aktivnosti iz ove Deklaracije voditi Vijeće za provedbu Deklaracije (Vijeće). Vijeće će se sastojati od članova i to: po jedan predstavnik iz svake od političkih stranaka potpisnica Deklaracije, 5 predstavnika iz reda organizacija civilnog društva potpisnika Deklaracije, 1 predstavnik ANUBIH, 1 predstavnik iz reda akademske zajednice, 1 predstavnik iz reda apelanata pred ESZLJP. Strane potpisnice će odrediti svoje predstavnike u roku od sedam dana od dana potpisivanja ove Deklaracije. Iz reda članova Vijeća, odredit će se predsjedavajući koji će biti iz reda organizacija civilnog društva, te urediti način i model svoga djelovanja.
11. Deklaraciji mogu pristupiti i druge političke i nevladine organizacije svojom pisanom izjavom, kao i zastupnici/izaslanici iz Parlamentarne Skupštine BiH i zastupnici iz entitetskih parlamenata, u osobnom kapacitetu, ukoliko nisu članovi političkih organizacija koje su potpisnice Deklaracije.
12. Potpisnici Deklaracije obavezuju se da će sve usuglašene elemente provoditi u duhu zajedništva, u dobroj volji, stavljajući zajedničke interese države BiH ispred bilo kojih ličnih i partikularnih interes.
U nastavku donosimo i fotografiju svih potpisnika spomenute Deklaracije:
/B. G./HMS/