U posljednje vrijeme maslinova ulja iz Hercegovine odskaču kvalitetom i prepoznata su u svijetu pa su zaslužno dobili i brojna priznanja i nagrade na svjetskim natjecanjima.
A brojke kažu da u maslinicima na površini od oko 350 hektara ima 90 000 stabala maslina, od čega je 70 000 u rodu, te pet prerađivačkih pogona – uljara koje su smještene u Stolcu, Mostaru, Čapljini i dvije u Ljubuškom, gdje se trenutno nalazi i najveći maslinik.
– U Hercegovini je više od 200 maslinara koji se bave maslinarstvom na površinama većim od 0,3 ha pa sve do na desetke hektara, a trenutno najveći maslinik se nalazi u Ljubuškom, s površinom od 50 ha. Pored navedenih postoje i maslinari hobisti koji u okućnicama imaju par stabala maslina i često su u praksi svoje ulje prerađivali u uljari Stolac kako bi dobili izričito ulje od svojih plodova – navode iz Zavoda.
Domaća proizvodnja zadovoljava trenutne potrebe stanovništva, a ovisno o godini zastupljen je i izvoz, koji nekada iznosi i par tisuća litara. Potrošnja po osobi u BiH do danas je iznosila 0,24 litre, ali osjeća se osjetni rast potrošnje što, kako kažu iz Zavoda, i jeste cilj promoviranja ovog proizvoda.
Ističu kako su maslinova ulja iz BiH jako cijenjena u regiji što pokazuju i brojna priznanja koja naši maslinari osvajaju u Republici Hrvatskoj, ali i šire, kao što je natjecanje na svjetskoj razini poput ‘The NYIOOC World Olive Oil Competition’ u New Yorku gdje osvajaju zlatne medalje.
Obiteljska vinarija Škegro iz Zapadne Hercegovine dobitnik je ovogodišnjeg zlata. Poznati su po izvrsnim vinima, a od nedavno i po kvalitetnom maslinovom ulju.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje “Krš” proizvode od izbora ručno ubranih maslina Oblica, Pendolino, Casaliva, Lastovka, Levantinka, Leccino i Cipressino. Plodovi se hladno prešaju u roku od četiri sata od berbe. Rezultat je blago, ukusno ekstra djevičansko ulje.
Posebna kvaliteta i okus hercegovačkih ulja, njihova osobnost proizlazi i zbog položaja, maslinici su na rubnim područjima uzgojnog areala maslina i kao takva svoje maslinarstvo zasniva na slivu rijeke Neretve s pritocima Trebižet i Trebišnjica.
– Hercegovina kao regija u dogledno vrijeme radit će na zaštiti geografske oznake kao kolektivnog marketinškog alata koji se može koristiti i za zaštitu i za promociju proizvoda od maslina, kao i za način poboljšanja pružanja javnih dobara, poput prehrambenog nasljeđa, krajolika, tradicionalnog znanja i generalno ruralne ekonomije, piše Hrt.hr