Hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman (HDZ) dao je intervju za austrijski dnevni list „Kurier“ u kojem je pričao o pomoći građana Austrije za potresom pogođena područja, ali i o kritikama zbog izbjegličke politike te o ljetovanju u Lijepoj našoj.
Grlić Radman je izjavio kako je europska solidarnost nakon katastrofalnog potresa u Banovini 29. prosinca bila odlična te da je pokazala kako je članstvo u Europskoj uniji za najmanju i najmlađu zemlju EU-a vrlo bitno. Pomoć iz prijateljskih zemalja je hrvatski narod „mentalno ojačala“.
Izjavio je kako ga je pomoć Austrije i građana Austrije podsjetila na pomoć za vrijeme Domovinskog rata, kada je kao mladi diplomat radio u koordinaciji humanitarne akcije „Nachbar in Not“: „Moj kolega Alexander Schallenberg [op.a. ministar vanjskih poslova Austrije, ÖVP] se odmah nakon potresa javio i upitao što je potrebno. Oduševljen sam i privatnim humanitarnim akcijama“.
Na pitanje o tome kako će izgledati drugo pandemijsko ljeto ove godine za turiste u Hrvatskoj, Grlić Radman je izjavio kako će Hrvatska biti odlično pripremljena za svoje goste: „Očekujem tako i da će narednog ljeta oko 200.000 Hrvata doći na skijanje u Austriju“. Na pitanje o tome hoće li i ove godine „virus doći automobilom“ te kako reagira na ponašanje kancelara Kurza na ljeto prošle godine, diplomatski je odgovorio kako su odnosi Austrije i Hrvatske uvijek bili odlični.
U intervjuu je govorio i o navodnim kršenjima ljudskih prava od strane hrvatske granične policije na granici s Bosnom i Hercegovinom: „Trenutno imamo 6.500 policajaca na terenu. Po mom mišljenju, oni izvrsno rade svoj posao i molim vas da ne zaboravite da je ova vanjska granica EU duga više od tisuću kilometara i da je zadaća policije adekvatno zaštititi javni red i zakone EU i Hrvatske“.
Kritike i navode negira, jer Hrvatska „i dalje prima ljude iz ratnih područja“: „No onaj tko prijeđe granicu bez papira i uz pomoć krijumčara, on ne može tako lako zatražiti pravo na boravak. Primjećujemo da su mnogi ljudi, pogotovo iz Afganistana i Pakistana, krenuli gotovo isključivo iz ekonomski razloga“.
Dodao je kako se uskoro očekuje pristup schengenskom području te uvođenje eura do 2023. godine.