Više od polovine ljudi sa zapadnog Balkana koji u Njemačku odlaze raditi po posebnim pravilima za tu regiju – rade kao stručna radna snaga. To pokazuje studija Instituta za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB).
Čak 54 posto radnih odnosa koji se u Njemačkoj sklope preko regulative za regiju zapadnog Balkana odnose se na stručnu radnu snagu. Na sljedećoj, višoj razini kvalifikacija – “specijalisti” i “eksperti” čine oko četiri posto, a 42 posto su pomoćna radna snaga, piše Deutsche Welle.
To su rezultati studije koju je objavio Institut za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB) sa sjedištem u Nürnbergu.
Navala na Njemačku
Ljudi iz zemalja koje nisu članice Europske unije – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova – mogu u okviru utvrđenih pravila za regiju od 2016. zaposliti se u Njemačkoj. Uvjet je da posjeduju obvezujući iskaz nekog poslodavca da ih želi zaposliti. Dokaz o kvalifikacijama nije neophodan.
Ta regulativa koja za sada važi do kraja 2020. naišla je na veliko zanimanje ljudi iz regije koji su u potrazi za poslom – tako je bilo i u njemačkim firmama, u najmanju ruku do izbijanja pandemije.
Veliki broj aplikacija doveo je do uskog grla u njihovoj administrativnoj obradi u njemačkim diplomatskim predstavništvima na zapadnom Balkanu: predugo se čekalo na vizu, pa je broj realiziranih ugovora manji nego što je mogao biti.
Muškarci na građevini
Studija je promatrala godine 2016. i 2017. U njima je starost doseljenika u 73 posto slučajeva bila manja od 40. A čak 86 posto su muškarci. Razlog je velika potražnja u građevinarstvu koje spada u tradicionalne muške pozive. U toj gospodarskoj grani, kako stoji u priopćenju Instituta, posao je pronašlo 44 posto zaposlenih koji su u Njemačku došli po regulativi za zapadnobalkanske zemlje.
U uslužnim djelatnostima, kao što su hotelijerstvo i gastronomija, radi 13 posto ljudi iz regije, jedanaest posto je u zdravstvenoj i socijalnoj branši, a u ostale uslužne djelatnosti, u koje spadaju primjerice čišćenje i pranje, radi deset posto ljudi koji su se trbuhom za kruhom uputili u Njemačku.
Posao se dobiva uglavnom posredstvom privatnih i profesionalnih mreža. Takvi posrednici, prema nalazima studije, ispunjavaju važnu funkciju i od suštinskog su značaja za uspješan nastavak radnog odnosa. Te posredničke mreže brinu se o tome da profil kandidata za posao odgovara očekivanjima tvrtke. Time se, navode u Institutu IAB, stvara predvidljivost i za poslodavca i za zaposlenog.
Uspješna integracija
“Integracija osoba koje su na osnovi te regulative našle posao u Njemačkoj uspješna je u pogledu stabilnosti radnih odnosa i prihoda – u usporedbi s drugim migrantskim skupinama i njemačkim početnicima na poslu”, naglašavaju autori studije.
Nezaposlenost, kao i uzimanje pomoći za nezaposlene prvog ili drugog stupnja, iznose svega 0,1 posto. Doduše, produžetak dozvole boravka povezan je sa sposobnošću da se osigura pokrivanje životnih troškova vlastitim prihodima. Ali autori studije kažu da to ne isključuje barem privremeno primanje pomoći za nezaposlene kada dođe do otpuštanja ili zatvaranja tvrtki.
wpDiscuz
