Američki istražitelji još 2015. išli su trgovati s njim, ostaje nejasno za što je on to dobio vizu ako nije progovorioAmerički predsjednik u jednom od svojih (ne)čuvenih tweetova krajem prošlog mjeseca napisao je: “Hoće li Bruce Ohr, čija je obitelj primila veliki novac kako bi pomogla sastaviti lažni, prljavi i diskreditirani Dosje, ikada biti najuren iz tužiteljstva Jeffa Sessionsa?” Pritom je u navodnike stavio ono “Justice” (pravda) u Justice department, što je već samo po sebi skandalozno iz usta ili pera predsjednika, pa makar to bio i Donald Trump.
Ono što je doista zanimljivo jest priča koja se doznaje iz toga, priča o “Putinovom oligarhu” Olegu Deripaski i tome da je još od 2014. do 2016. FBI pokušavao, skupa s Državnim odvjetništvom SAD-a, privoljeti ovog ruskog multimilijardera da postane njihov izvor, informant. New York Times Deripasku opisuje kao čovjeka kojega američki dužnosnici povezuju sa stvarima poput iznude, mita, čak i ubojstva.
Sa svoje strane oni su mu nudili izaći u susret s problemima s kojima se povremeno susreće pri traženju vize za putovanje u SAD. Ovakvu priču koja je izašla u javnost Trump je koristio kako bi pokušao ocrniti istragu o povezanosti njegove predsjedničke kampanje s Kremljom. Činjenica je, međutim, da su pokušaji dolaska do Deripaske počeli još 2014., kada Trump kao kandidat, kamoli kao predsjednik, još nikome nije bio niti u najluđim snovima.
Tada je Deripaska FBI-u i državnom odvjetništvu bio zanimljiv kao izvor informacija o organiziranom kriminalu povezanom s Rusijom, da bi tek kasnije, kad je krenula kampanja iz 2016., postao zanimljiv i kao mogući izvor informacija o vezi između kampanje za Trumpa kao predsjednika i ruskog državnog vrha iz Kremlja.
Pozivajući se na “sadašnje i bivše” suradnike Deripaske, NY Times navodi da su agenti FBI-a, očito 2016., jednom prilikom “dramatično”, nenajavljeno i nepozvani upali u dom Deripaske u New Yorku i “pritisnuli ga” pitanjima o tome da li njegov bivši poslovni suradnik Paul Manafort, čovjek koji će postati vođa Trumpove predsjedničke kampanje, funkcionira kao veza između kampanje i Kremlja.
Bila je riječ o dijelu jedne puno šire, tajne operacije kojom je američki pravosudni sustav pokušao privoljeti pet ili šest ljudi iz kruga najbogatijih ruskih državljana, od kojih su skoro svi o predsjedniku Vladimiru Putinuovisni kako bi zadržali svoja bogatstva.
Dvojica od tih ljudi s američke strane koji su bili dijelom te operacije, bili su Bruce Ohr, visoki dužnosnik Državnog tužiteljstva, i Christopher Steele, bivši agent britanskog MI6 koji je u svom “Dosjeu Trump-Rusija” u drugoj polovici 2016., javno objavljenom 10. siječnja 2017., objašnjavao navodnu vezu Trumpa i Rusije. Akcija prema Deripaski, koliko se zna, nije urodila plodom. Navodno je Deripaska čak o svemu obavijestio Kremlj.
Izlazak u javnost povezanosti Ohra, Steelea i Deripaske Trumpu, koji već tjednima ne živi sretno zbog raznih istraga i suđenja njegovim ljudima, došao je kao naručen, posebno kako bi napadao istragu Roberta Muellera III, posebnog savjetnika tužiteljstva, o “ruskoj vezi” Trumpa. Trump sada tvrdi da su Ohr i njegova supruga zapravo sastavili onaj Steeleov dosje, sve u nastojanju da se “uništi predsjednika”.
Što se Trumpa tiče, to je još jedan dokaz o “državi unutar države” i on sada tvrdi da su Ohr i njegova supruga primili za taj svoj navodni posao onaj “prljavi novac”. Trumpov problem je u tome što mu priča ima ogromnu rupetinu zbog činjenice da je FBI prvi put prišao Deripaski još u rujnu 2015., znači prije Trumpove izborne priče, a tek drugi put u rujnu 2016.
Drugi posjet FBI-a “Putinovom oligarhu” uslijedio je, očito ne bez veze, dva mjeseca nakon početka istrage FBI-a o tome je li postojalo miješanje državnog vrha Rusije u američke predsjedničke izbore, te jedan mjesec nakon što je Manafort napustio Trumpovu kampanju pod pritiskom saznanja da je ranijih godina radio na promociji proruskih političkih stranaka u Ukrajini.
Deripaska i FBI se, inače, poznaju od ranije, primjerice još onda kada je surađivao s SAD-om na, poslije se ispostavilo, neuspješnom pokušaju spašavanja agenta FBI-a iz Irana. Deripaska je tada navodno potrošio vlastitih 25 milijuna dolara na tu akciju. Pretpostavili su stoga da bi Deripaska možda mogao pristati na suradnju s FBI-em i 2016.
On bi njima podastirao podatke o priči oko predsjedničke kampanje, oni bi njemu sredili vizu kako bi on u SAD-u mogao poslovati slobodnije i imati odrješenije ruke nego dotad kao globalni moćni igrač. E-mail Steelea Ohru iz veljače 2016. svjedoči o tome da je Deripaska po toj osnovi čak i dobio vizu, kao i to da je Kremlj itekako bi svjestan što se događa, pa je u skladu s tim pritiskao tu nekolicinu “svojih” oligarha da se izvole držati linije interesa Rusije.
U tom trenutku Steele čak zaključuje da “Deripaska nije oruđe u rukama Putina”, što bi, uz činjenicu da je viza doista izdana, moglo značiti da je do nekakve suradnje s Deripaskom čak i došlo. Iz mailova se doznaje i to da je odluka Ohra i Steelea da krenu prema Deripaski, pala još 21. studenog 2014., sedam mjeseci prije nego što će Trump objaviti da kreće u utrku za predsjednika.
A čak i tada, sredinom 2015., kada je Trump to objavio, diljem SAD-a, pa i svijeta, pukla je sprdačina na njegov račun i mnogi su se prisjetili famozne, ispast će proročanske epizode “Simpsona” o Trumpu kao predsjedniku. Steele je, inače, još dok je radio kao agent MI6, pratio ruske operacije. Potom je otišao u mirovinu, osnovao vlastitu obavještajnu tvrtku i nastavio pratiti ruski organizirani kriminal, te ruske poslovne interese za svoje privatne klijente. A jedan od tih klijenata bio je Deripaskin odvjetnik.
FBI je Deripaski sredio vizu tako što je s Državnim odvjetništvom dogovorio da mu izdaju diplomatsku vizu temeljem njegovog diplomatskog pasoša, i to i 2015. i 2016. Deripaska je tako u SAD putovao kao član ruske vladine delegacije pri UN-u. Nakon prvog dolaska u SAD, Deripaska je Amerikancima rekao da su neutemeljene sumnje o povezanosti Putina i organiziranog kriminala.
U međuvremenu se dogodilo sve ono u vezi izbora, čak i istraga o upadu hakera, kako je zaključila istraga, iz Rusije u mailove Demokratske stranke, te konačno i upad FBI-a u Deripaskin stan u New Yorku iz studenog 2016. Deripaska je tada negirao sve teze o vezi Trumpa i Moskve, a vremenom je zanimanje za njega na taj način iščeznulo. U travnju ove godine ministarstvo financija odrapilo je Deripaski sankcije zbog toga što je njegovo poslovno carstvo diljem svijeta profitiralo od “zloćudnih aktivnosti” Rusije.
To je bio trenutak kada je Trump sasuo na Deripasku optužbe o reketu, iznudi, mitu, povezanosti s organiziranim kriminalom, te čak navodnim naručivanjem ubojstva jednog poslovnog čovjeka. Deripaska je tada uzvratio da su optužbe neutemeljene, te da su posljedica toga što je odbio surađivati s Amerikancima.
Stvar postaje vrlo čudna s podatkom da je među dokumentima do kojih je nedavno došao američki Kongres, sada i nedatirani dopis Ohra prema kojem su Deripaska i njegov londonski odvjetnik Paul Hauser bili “nadomak toga da progovore” američkim dužnosnicima o novcu “što ga je Manafort ukrao”. Slijedio je još jedan u nizu optužbi Trumpa o “lovu na vještice”, a Deripaska je povremene pojave poput pisanja AP-a o tome da je Manafort navodno oko 2005. radio za Deripasku kako bi “izrazito pomogao Putinu” u političkoj utakmici, tjerao na sud tužbom za klevetu.
Deripaska je inače imao poslove i u Hrvatskoj, preko tvrtke Strabag u kojoj je suvlasnik.
wpDiscuz