Ilija je zaštitnik karmelićana i zrakoplovaca. Vjernici mu se utječu za zaštitu od vremenskih prirodnih nepogoda i od opasnosti od požara. Blagdan svetoga Ilije slavi se u srijedu. U slavenskom pučkom vjerovanju, koji su se zadržali i u hercegovačkim krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i kiši, pa se čak i naziva Ilija Gromovnik.
Ovaj blagdan svečano se slavi u župama Kruševo, Stolac, Veljaci te u samostalnoj kapelaniji Masna Luka – Polja. Sveti Ilija je i zaštitnik crkvene pokrajine Bosne i Hercegovine.
“Ilija je prorok desetog stoljeća. Živio je u okolnostima koje su, rekao bih, jako slične okolnostima koje postoje u našoj crkvenoj pokrajini, čiji je on zaštitnik”, izjavio je za Našu TV don Krešo Puljić, župnik Župe sv. Tome apostola – Mostar, koji dodaje kako živimo u vremenu u kakvom je živio i sveti Ilija.
“Vjera vjerojatno nikad nije bila ugrožena na ovim prostorima kao što je trenutačno ugrožena. Ne samo da iseljavaju katolici, nego nas ugrožava i nepravedna politika. Europska politika izbacuje Boga iz škola, statuta, ustava. Katolici kod nas sve više postaju manjina. Ostali smo nezaštićeni na ovoj vjetrometini”, dodaje don Puljić.
Sveti Ilija iz Tišbe u Gileadu (današnji Jordan) bio je najveći prorok Sjevernog kraljevstva u 9. stoljeću prije Krista. Živio je u vrijeme kraljeva Ahaba i Ohozije. Kao putujući prorok pripada malobrojnim starozavjetnim svecima koje Rimska crkva ima u kalendaru. O njemu najviše znamo iz Prve i Druge knjige Kraljeva. Život mu je bio buran, što najbolje ilustrira, kako ćemo vidjeti, njegova borba s kraljem Ahabom i njegovom ženom Izabelom. Spomendan svetog Ilije slavi se 20. srpnja.