Tradicionalisti, ljubitelji “starih dobrih vremena” koji se busaju u K&K monarhiju i tvrde da bi “sve bilo drugačije da smo ostali u Austro-Ugarskoj” mogli bi uskoro, bar djelomično, doći na svoje. Norbert Hofer, kandidat desničarske Slobodarske stranke Austrije FPÖ, koji će se u nedjelju boriti za mjesto predsjednika države, ustvrdio je kako će mu, ako bude izabran, jedan od prioriteta biti i izgradnja svojevrsnog austrougarskog saveza unutar Europske unije. Sve to radi stvaranja svojevrsne protuteže njemačkom i francuskom utjecaju unutar EU, posebno nakon odlaska Velike Britanije.
– Mi imamo s jedne strane velike igrače poput Francuske ili Njemačke, prije i Britance i zemlje Beneluxa, koji su vrlo jaki. Tražim saveznike za jedan novi model, a to mogu biti Mađarska, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Hrvatska, dakle zemlje sa sličnom kulturom i nasljeđem – ustvrdio je Hofer u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter, koji će cijeli intervju objaviti na dan predsjedničkih izbora.
Parirati Njemačkoj
Pri tome Hofer nije ostavio ni najmanje sumnje zbog čega računa na imenovane zemlje i koja je to spona koja ih veže.
– Nekada smo bili dio iste monarhije, jedna zemlja. Stvaranjem ove protuteže naši bi zajednički interesi i smjernice mogli imati veću snagu na summitima Europske unije – ustvrdio je Hofer.
Ono što vođa desnice u Austriji i mogući budući austrijski predsjednik predlaže nije naravno obnova Austro-Ugarske Monarhije, već uspostava svojevrsnog “kluba” unutar Europske unije, kluba zemalja koje danas nemaju pojedinačno pretjerano veliku političku snagu, a čiji bi zahtjevi na ovaj način mogli biti znatno glasniji nego do sada.
U zemljopisnom smislu riječ je o velikom području sa šezdesetak milijuna stanovnika, a u trenutku kada u EU jednom uđu BiH i Srbija, ovaj “klub” i njegovo stanovništvo naraslo bi na više od 71 milijun ljudi. No u gospodarskom smislu ova bi inicijativa malo značila njenim članicama.
– Tokovi kapitala sada su nešto drugačije definirani i imaju svoja potpuno drugačija pravila te na njih ne bi utjecala politička povezivanja. Prije mi se čini kako je riječ o svojevrsnoj političkoj kozmetici, koja s gospodarstvom nema prevelike veze. Ni jedna tvrtka iz “kluba” neće davati prednost partnerima na temelju toga iz kojeg su dijela EU, već na temelju pogodnosti i uvjeta u međusobnom poslovanju. A ti su uvjeti isti za sve unutar Europske unije – kaže ekonomski analitičar Igor Zgrabljić, tajnik Udruge stranih ulagača u Hrvatskoj.
Da bi njegove teze mogle biti točne, pokazuju i iskustva iz sličnih asocijacija poput inicijative Jadran – Baltik, koja u gospodarskom smislu nije donijela (gotovo) nikakvih rezultata. Puno je izglednije da Hofer cilja na jednu drugu vrstu asocijacija, političku, kojom bi se usuglasila politika zemalja koje, više ili manje, dijele slične političke probleme. Karakteristično za većinu država koje je Hofer predvidio u ovom novom austrougarskom klubu jest da su na vlasti stranke desnice ili desnog centra te da se gotovo sve one nalaze na balkanskoj imigrantskoj ruti. Neke od njih, poput Mađarske ili Slovačke, imaju vrlo restriktivan stav prema useljenicima i u najmanju ruku “tvrdu” vlast. Upravo zato postoji mogućnost da se Hofer pod imenom kluba zemalja Austro-Ugarske nada osnovati svojevrsni klub desničara koji bi i na europskoj političkoj sceni imali veći utjecaj nego do sada. Ipak, pitanje je i koliko bi ovako formirani klub imao snage za utjecaj na razini Europe.
– Nisam siguran da bi Austrija mogla oponirati jednoj Njemačkoj pod vodstvom Angele Merkel. Austrija sada već kontrolira i dobar dio financijskih i gospodarskih resursa u zemljama regije, ali ovo mi se čini kao stvaranje svojevrsne desne podgrupacije unutar EU. U svakom slučaju, Austrija ne može biti ozbiljan konkurent Njemačkoj – kaže politički analitičar Tvrtko Jakovina.
Kako god bilo, Hofer ozbiljno računa na čvršće povezivanje zemalja nekadašnje monarhije. Hoće li do toga doći, ovisi između ostalog i o nedjeljnim izborima.
Burna prošlost nekad velike i moćne države
1867. Austro-Ugarska Monarhija nastaje sporazumom Austrije i Mađarske
1908. Aneksija Bosne i Hercegovine, čime počinje politička kriza u cijeloj regiji, ali i kriza među velikim silama Europe
1914. Atentat u Sarajevu u kojem je
Gavrilo Princip ubio prijestolo-nasljednika Ferdinanda, što je bio izravan povod za početak 1. svjetskog rata
1918. Poraz, a potom i raspad Austro-Ugarske Monarhije te nastanak desetak zemalja
Politička izborna trakavica
Hoferova izjava o novoj uspostavi Austro-Ugarske, barem u obliku kluba, posljednji je čin u političkoj trakavici austrijskih predsjedničkih izbora koja se razvlači već mjesecima. Naime, prvi krug predsjedničkih izbora održan je još 24. travnja u kojemu su se kao dva najjača kandidata iskristalizirali Hofer, predstavnik radikalne desnice, i Alexander Van der Bellen, nezavisni kandidat koji ima potporu stranke Zeleni. Drugi krug predsjedničkih izbora održan je gotovo mjesec dana poslije, 24. svibnja, i na njemu je tanku pobjedu odnio Bellen. Bilo je to prvi put od Drugog svjetskog rata da u drugi krug izbora nije ušao ni predstavnik narodne stranke kao ni socijaldemokrata (koji daju premijera), dviju najvećih političkih stranaka u zemlji. Ustavni sud mjesec dana poslije poništio je izbore zbog nepravilnosti pri glasovanju kada je 77.900 glasova krivo prebrojeno, no bez dokaza o manipulacijama s bilo koje strane. Ponovljeni drugi krug izbora trebao je biti održan 2. listopada, no odgođen je za nedjelju 4. prosinca. Dosadašnji predsjednik Austrije Heinz Fischer obnašao je tu dužnost u dva šestogodišnja mandata i više se nije imao pravo kandidirati. Predsjednik Austrije nema izvršnu vlast, ali je politički autoritet u zemlji.