Beograd – Poznato je da su građani SAD među najreligioznijima na svijetu, i da predsjednički kandidati ne bi trebali zanemariti tu činjenicu ako žele dobar rezultat na izborima. Istraživanja potvrđuju pretpostavku da netko tko nije vjernik ne može biti izabran na dužnost predsjednika SAD, te da se ateizam smatra za jednu od najznačajnijih otežavajućih okolnosti za kandidate.
Pored toga, do sada je samo jedan američki predsjednik, John F. Kennedy, bio rimokatolik, dok su svi ostali bili protestanti. Naravno da religija nije najznačajniji faktor američkih izbora, ali svakako zavređuje posebnu pozornost akademske javnosti, kaže za Danas Marko Veković, asistent na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.
On je pokrenuo studentsku monitoring grupu “Faith Matters – uloga religije u američkim predsjedničkim izborima 2016”, u okviru predmeta “Politikologija religije”.
Dejana Radojević, članica ove grupe, podsjeća da je religija od samog osnivanja SAD-a bila vrlo značajan čimbenik: “Njezin značaj se primjećuje i u Ustavu ove zemlje, gdje je sloboda vjeroispovijesti među prvim slobodama koje ovaj akt jamči. Takvo stanje uzrokovano je i postojanjem velikog broja različitih vjerskih zajednica koje su naseljavale ovaj prostor, a koje su uglavnom bile protjerane iz Europe upravo zbog svoje vjere. Tako je vjerski pluralizam postao jedan od stupova moderne američke države “.
“Oko republikanaca se najčešće grupiraju evangelisti, protestanti, za koje bi se moglo reći da su najreligiozniji i konzervativni. Kampanje republikanskih kandidata na primarnim izborima, Teda Cruisea i Marka Rubia, a naročito Carsona, koji su se u svojim govorima itekako pozivali na Boga i religiju, pružile su nam jasnu sliku o tome što je okosnica njihovog političkog programa “, kaže ona.
Oko Demokratske stranke, kaže Dejan Blagić, češće se grupiraju katolici, kojih poslije evangelista ima najviše, crni protestanti, također dio umjerenih protestanata, kao i Židovi, budisti, muslimani i ostale vjerske skupine.
Na američkoj političkoj sceni trenutno postoji asimetrično oslanjanje na religiju, navodi Strahinja Subotić: “Pitanje religioznosti skoro uopće nije zastupljeno u Demokratskoj partiji.
Hillary Clinton kao kršćanka, i Sanders kao Židov, rijetko su se pozivali na religiju. Mada, ta mogućnost se ne isključuje prilikom izravnog sukoba na nacionalnoj razini protiv republikanskog kandidata “.
Kada je riječ o republikancima, prvobitni favorit Jeb Bush, smatrao je da treba primati samo kršćanske izbjeglice iz Sirije.
Ben Carson, koji stavlja svoju religioznost u prvi plan, izjavio je kako musliman ne može biti predsjednik.
Na pitanje kako religija konkretno utječe na izbore, Katarina Bakalić ističe da se utjecaj najbolje vidi kada se spominju pitanja poput pobačaja, homoseksualnosti, istospolnih brakova, veličine države, socijalne uloge države, kao i pogledi na teoriju evolucije u koju mnogo građana SAD ne vjeruje.
wpDiscuz