U intervju objavljenom u sarajevskom Oslobođenju od srijede 11.11.2015. godine, pod naslovom „treći kanal ili četvrti javni servis nećemo podržati“, a dio kojeg intervjua je prenesen i na portalu „Poskok.info“, kao i brojnim drugim portalima u Bosni i Hercegovini, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Slavko Matanović je, između ostalog, izjavio:
“Govori se o nekom trećem kanalu, a mislim da se ustvari govori o četvrtom javnom servisu. Imamo tri javna i upitno je tko bi bio osnivač tog novog servisa. Imamo osnivača BHRT-a i to je Parlamentarna skupština BiH, kada se radi o FTV-u, to je federalni Parlament, u RS-u imamo Narodnu skupštinu. I tko bi bio osnivač tog nazovi trećeg kanala? Po važećem Zakonu o javnom sistemu, svi servisi su dužni osigurati ravnopravnu zastupljenost svih jezika. Otvarati kanal koji bi imao naziv koji se traži, po meni je diskriminatorski za sam taj narod. Imate u Srbiji kanale na mađarskom, slovačkom jeziku, ali za nacionalne manjine. Kod nas za tim nema potrebe i to nije nešto što mi podržavamo”.
Osvrćući se na ovaj navod , ističem da isti ni u kojem slučaju ne odražava moj osobni stav. Kao zamjenik ministra, u mandatu koji mi je povjeren , zajedno sa djelatnicima iz svog Ureda i u okviru zakonskih ovlaštenja, zalagat ću se za uspostavu Javnog servisa na hrvatskom jeziku i programskom šemom prilagođenom potrebama hrvatskog naroda. Ovo prije svega ističem radi činjenice da su Hrvati konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini i kao takav narod imaju ista prava kao i druga dva naroda.
Ovu naprijed citiranu izjavu ministra Matanovića danu u okviru intervjua za sarajevsko Oslobođenje smatram njegovim osobnim mišljenjem, te mišljenjem njegovih stranačkih šefova, i kao takva ne odražava stav ministarstva. Ovo pogotovo iz razloga što se o istome, jako važnom i osjetljivom pitanju, bar u dosadašnjem vremenu moga mandata, nije raspravilo na Kolegiju ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, niti na bilo koji drugi način.
Točan je navod ministra Matanovića kako su po važećem Zakonu o javnom sistemu svi servisi dužni osigurati ravnopravnu zastupljenost svih jezika. Međutim, činjenica je da se isti član Zakona u praksi ne provodi dosljedno, te je činjenica da Hrvatski jezik, kao jezik konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini nije primjereno zastupljen na postojećim servisima. Posebno je neadekvatan programski dio javnih servisa i zastupljenost tematike vezane za područja na kojima živi Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Sve ovo naprijed pobrojano jasno ide u prilog potrebi uspostavljanja dodatnog javnog RTV servisa u Bosni i Hercegovini. Što se tiče pitanja osnivanja servisa i osnivačkih prava, smatram da uopće nije sporno može li i tko može osnovati javni servis, obzirom da to mogu biti Parlamentarna skupština BiH ili federalni Parlament te se u konkretnom slučaju radi samo o političkoj volji.
Posebno je začuđujuća kontradiktornost u izjavi ministra Matanovića, da bi otvaranje kanala koji bi imao naziv koji se traži (vjerojatno misleći na kanal na hrvatskom jeziku), što je po njemu diskriminatorski za sam taj narod, ne vodeći računa da je diskriminacija onemogućavanje jednom konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini da ima kanal na svom jeziku. Uzimajući u obzir da u susjednoj državi Srbiji postoje kanali za nacionalne manjine na mađarskom i slovačkom jeziku, to znači da nacionalne manjine u Srbiji ,po tom pitanju, imaju veća prava u odnosu na konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini.
ZAMJENIK MINISTRA
Saša Dalipagić
Saša Dalipagić kadar je HDZ-a BiH za zamjenika ministra prometa i veza BiH, potvrđeno je iz ove stranke. HDZ BiH je predložio Dalipagića, koji ne dolazi iz reda ijednog od konstitutivnih naroda u BiH, umjesto Predraga Kožula koji se izjašnjavao kao Hrvat. Na taj je način HDZ je ispoštovao ustavne i zakonske odredbe koje propisuju da ministar i zamjenik u Vijeću ministara BiH ne mogu biti iz istog naroda. (večernji.ba)
wpDiscuz