Neznani stari mudraci izmislili su savjet prema kojem je, u slučaju napada medvjeda, čovjeku najbolje glumiti da je mrtav.Donald Tusk, Poljak na mjestu predsjednika Europskog vijeća, nije baš dao savjet Europskoj uniji da legne i pred svojim istočnim partnerima glumi da je mrtva, ali jest nešto slično: pred probuđenim ruskim medvjedom za EU je najbolje da primijeni taktiku “strateškog strpljenja”.
Oprezno prema Rusiji
Summit Istočnog partnerstva u Rigi jučer i prekjučer pokazao je usporavanje ideje Bruxellesa da šest bivših sovjetskih republika približi Europskoj uniji i udalji od Rusije.
– Znam da smo svi nestrpljivi i želimo promjene, no moramo primijeniti strateško strpljenje. Summit u Rigi nije o tome da se objave veliki koraci naprijed – rekao je Tusk. Zajednička deklaracija summita u Rigiblaža je nego deklaracija sa summita Istočnog partenrstva u Vilniusu 2013., na kojemu je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovičodbio potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU, što je potaknulo proeuropske Ukrajince da iziđu na ulice i pokrenu prosvjede koji su doveli do promjene vlasti, ali i rata u Ukrajini.
Deklaracija summita u Rigi spominje da EU ponavlja svoj stav o ruskoj ilegalnoj aneksiji Krima i Sevastopolja, no u deklaraciji se ne spominje da i svih šest istočnih partnera podržava taj stav. Bjelorusijai Armenija trudile su se da deklaracija ne spominje da je to zajednički stav svih sudionika summita. I dužnosnici EU u neslužbenim razgovorima priznaju da je summit u Rigi različit od onog u Vilniusu i po tome što EU želi biti oprezniji prema Rusiji.Bruxelles ne želi isprovocirati Moskvu, kao što mnogi misle da ju je isprovocirao kad je Janukoviča u Vilniusu suočio s ultimatumom “uzmi ili ostavi” jer nitko ne želi dati još jedan razlog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da bude agresivan.
Ništa od bezviznog režima
Sporazum koji je Janukovič odbio potpisati u međuvremenu je, nakon promjene vlasti u Kijevu, potpisan i do sada je ratificiran u većini država EU, no njegova primjena je odgođena do 1. siječnja 2016., što je bio znak popuštanja Rusiji, s kojom EU i Ukrajina zajedno analiziraju kakav će učinak taj sporazum imati. Novi ukrajinski predsjednikPetro Porošenko i vlada premijera Arsena Jacenjuka očekivali su da Ukrajina na summitu u Rigi dobije signal o tome da će joj negdje u budućnosti biti otvorena vrata za ulazak u EU, te da za početak dobije bezvizni režim s EU. Prva želja možda im je i uslišana jer je u usvojenoj deklaraciji spomenuto da postoje “europske aspiracije” među pojedinim zemljama Istočnog partnerstva. Druga želja im je ostala neuslišana: EU neće još ukinuti vize ni Ukrajini, ni Gruziji i Moldaviji koje također žele bezvizni režim. No, o europskim aspiracijama Ukrajine, Moldavije i Gruzije još se može puno raspravljati, jer je i njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da pristupanje Uniji nije tema.
– Istočno partnerstvo nije instrument politike proširenja EU, nego instrument približavanja EU – rekla je Merkel. Armenija i Bjelorusija nisu zainteresirane za približivanje Uniji jer su se pridružile Euroazijskoj ekonomskoj uniji, koju je Rusija osnovala kao protutežu EU. Azerbajdžan je negdje između. Njegov predsjednik Iljham Alijev nije se pojavio na summitu u Rigi, formalno je kao razlog naveo žalovanje zbog požara u stambenoj zgradi u Bakuu u kojoj je poginulo 15 ljudi, ali njegovo nezadovoljstvo Unijom izvire iz činjenice da ga mnogi u Europi kritiziraju zbog kršenja ljudskih prava i nedemokratskog vladanja. Ipak, Azerbajdžan se nada da će imati korist od energetske suradnje s EU, gdje mnogi žele da azerski plin zamijeni ruski plin.
wpDiscuz