Četvrtak, 28 ožujka, 2024

300 psihologa traži javnu ispriku Slobodne zbog teksta o bivšoj prostitutki

Must Read

Slobodna Dalmacija jučer je na naslovnici novina i portalu objavila Uhićivana prostitutka sada radi s djecom kao psihologinja, opremljenu ilustrativnim, pornografskim fotografijama, a glavna urednica kaže da  radi na nastavcima priče.

Tekst je izazvao žestoke reakcije, a sinoć je 300 psihologa izdalo priopćenje u kojem traže javnu ispriku Slobodne Dalmacije za, kako su napisali, članak koji se na senzacionalistički način bavi nečijom prošlošću. Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti:

“Obraćamo vam se povodom članka pod naslovom ‘Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb’ objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 1.9.2021. godine. U navedenom članku spominju se dvije kolegice psihologinje – jedna već ranije navedena u naslovu i druga – profesorica Mirjana Krizmanić, koja, navodno iz pozicije stručnjaka, izražava moralnu osudu prvonavedene kolegice.

Polazimo iz pozicije da su tvrdnje navedene u članku točne i provjerene, vezano za navodnu prekršajnu kažnjavanost kolegice, kao i navodno zaposlenje u Centru za socijalnu skrb. Ističemo, kako je i u članku navedeno, da je po pitanju prekršajne kažnjavanosti istekao rok rehabilitacije te se bilo kakve prosudbe na temelju iste, prema zakonima Republike Hrvatske, ne smiju donositi. Ipak, smatramo ovu reakciju nužnom jer je članak napisan usprkos zakonskim ograničenjima i može značajno narušiti ugled neimenovane kolegice, kao i njeno osobno mentalno zdravlje.

Izneseni stavovi profesorice Krizmanić u ovom slučaju, kao i u prošlogodišnjem slučaju u kojem je izjavila da je djeci u bolnicama dovoljno da ih roditelji posjete na 15 minuta dnevno, ne odražavaju stav psihološke struke.

Novinar Marko Didić, autor navedenog članka, pišući o navedenom slučaju, komentira ponovno uhićenje kolegice s ‘Umjesto da se opameti i prestane s ovakvim aktivnostima žena ‘pada’ u ruke policije i iduće 2017. godine.’, dok profesorica Krizmanić slučaj komentar s ‘Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima.’

Bavljenje prostitucijom gotovo je uvijek rezultat nekog oblika prisile – direktne, od strane određene osobe ili indirektne, u kojima se osobe njome počnu baviti zbog teških životnih okolnosti, a obično s ciljem pokušaja preživljavanja i izbjegavanja krajnjeg siromaštva. U brojnim istraživanjima koja su se bavila temom prostitucije, značajna većina ispitanih osoba navodi da se želi prestati baviti prostitucijom, no ne može. Slijedom toga, bavljenje prostitucijom se ne može povezati ‘opamećivanjem’ kao što navodi autor članka, već s borbom za puko preživljavanje, na načine koji su nam dostupni.

Kad govorimo o moralnosti, različite teorije morala i moralnog razvoja nas uče da moralnost određenog čina velikim dijelom određuju okolnosti u kojima se isti odigrao. Iako smo svjesni da je krađa nemoralna, gotovo nitko ne bi smatrao nemoralnim nekoga tko nema novaca, a ukrao je kruh da nahrani djecu. Stoga, želju za preživljavanjem i školovanjem ne možemo smatrati nenormalnom niti nemoralnom. Crno-bijeli pristup moralnosti, odnosno inherentno dijeljenje postupaka na moralne i nemoralne, dobre i loše, normalne i nenormalne nikako ne bi trebao biti način prosudbe od strane psihologa, zbog čega se od takvih etiketa u imenovanom članku kao struka ograđujemo.

Teorije moralnog razvoja nam govore da s razvojem moralnog rasuđivanja, a koje se razvija pod utjecajem maturacije, kognitivnog i emocionalnog razvoja, a osobito iskustva s drugim ljudima i upoznavanjem njihovih sudbina, pri moralnoj prosudbi u obzir uzimamo sve više faktora te postajemo sve manje odrješiti u definiranju postupka kao moralnog ili nemoralnog.

Također nam je indikativno da se novinar primarno bavi kolegicom, koju se na osuđujući način prikazuje i komentira u tekstu, dok se navodni ‘klijenti’ ne spominju. Zanima nas, jesu li i oni predmet nekog članka u izradi? Hoće li se i njih javno propitivati, hoće li i o njima netko donositi moralni sud i hoće li se i njihova stručnost i profesionalnost stavljati u kontekst njihovih osobnih života? Ovakav pristup nas može dovesti do zaključka da se ne radi ‘samo’ o nečijem narušavanju tuđe privatnosti, donošenju moralnih prosudbi gdje im nije mjesto, propitivanju stručnosti bez temelja, nego i jasnoj diskriminaciji kolegice na osnovu spola. U sustavima koji imaju za cilj zaštitu žena, kriminalizira se kupovina, a ne prodaja seksualnih usluga.

Profesorica Krizmanić također navodi da se ‘njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne.’

Istraživanja o efikasnosti savjetovanja i psihoterapije pokazuju da efikasnost istih najviše ovisi o odnosu koji klijent i savjetovatelj stvore. Govoreći o slučajevima Centra za socijalnu skrb, često govorimo o ljudima koji imaju iskustvo teškog života, preživljavanja i različitih osobnih pogrešaka koje su dovele do teških sudbina. Pitamo se, s kim će takvi pojedinci i pojedinke lakše stvoriti odnos – s osobom koja nikad u životu nije pogriješila, ili s osobom koja je i sama ima iskustva teških životnih perioda?

Prije i nakon diplome, psiholozi i psihologinje samo su ljudi – sa svojim manama, slabostima i životnim teškoćama. Upravo to je ono što nam često pomaže da razumijemo i da se povežemo s onima koji od nas traže pomoć.

Svatko od nas nižepotpisanih, kao pojedinac/pojedinka i kao (budući) psiholog/psihologinja, najstrože osuđujemo ovakvo senzacionalističko komentiranje tuđe prošlosti, kao i moralne osude bez pozadinskog uvida. Stoga tražimo javnu ispriku Slobodne Dalmacije kao medija koji je prenio članak i novinara koji ga je na ovaj način napisao. Apeliramo na medije, novinare, kao i kolege stručnjake da u svojim izvještajima i medijskim istupima poštuju Etičke kodekse svoje struke, te da objektivno pristupaju temama kojima se bave.

Dubravka Pešorda, mag. psych.

Mauro Lacovich, prof., dipl. psiholog

Helena Rašić Radauš, mag.psych.

Ana Čulić, mag.psych.

Mia Rogić, mag.psych.

Tajana Kucelin, mag.psych.

Ivan Zečević, mag.psych., KBT terapeut pod supervizijom

Adrijana Berčić, mag.psych.

Sabina Šimić, prof. psihologije

Mirjana Sučević Ercegovac, mag.psych.

Valerija Vidović, mag.psych.

Klaudia Segnan Bilović, prof.psihologije

Ana Morić Barbaroša, psihologinja

Jelena Bupić, mag. psych.

Ivana Čorić, magistra psihologije

Marija Kapović, prof.psihologije

Anja Pervan, mag.psych.

dr. sc. Tina Krznarić Jaković, mag. psych.

Matea Smetko, mag.psih.

Linda Rajhvajn Bulat

Ana Čulin, mag. psych.

Vanja Točaković, mag.psych.

Divna Blažev, mag. psych

Sonja Pribela-Hodap, univ.spec.

Sanja Hrnčević, mag.psych.

Margareta Medić, mag.psych.

Greta Znika, klinički psiholog

Anita Milanović Lambeta prof.psih.univ.spec.mediat.

Zrinka Sever, dipl. psiholog

Maja Kokorić Škara

Tamara Sremec, prof. psiholog

Ana Bilčić, mag.psych.

Neda Vac Buric, prof psihologije

Nives Barišić, dipl. psiholog

Karlo Benas, dipl. psih. prof., univ. spec. oec.

Biljana Delić, dipl.prof. psihologije

Gordana Knezić, prof. psihologije

Nika Medić, mag. psihologije

Ana-Marija Čango, magistra psihologije

Mirela Vlašić Fištrović, magistra psihologije

Valentina Mikulić, mag. psych.

Dragan Vuletin, mag.psych

Bojana Kutić, dipl. psiholog

Katarina Perkušić, magistra psihologije

Marta Cifrek-Kolarić, prof. psih.

Marina Dragičević, mag.psych.

Petra Brnić, prof. psihologije

Lucijana Rupić Krstić, prof.

Lea Šipka, mag.psych.

Ivana Marin, mag.psych

Ilijana Grgić, mag.psych.

Petra Gavranović, mag. psych.

Ivana Garašić, mag. psych.

Petra Pervan, mag. psych.

Tea Ožegović, mag.psych.

Melita Ladika, mag.psych.

Martina Čarija, psihologinja i psihoterapeutkinja

Lejla Talić, magistra psihologije, certificirana kognitivno bihevioralna terapeutkinja

Magdalena Spudić, mag.psych.

Jana Šimon, mag. psych.

Majda Stojenič, dipl.psih

Tea Požgajčić Prpić, mag.psych

Laura Martinić, mag.psych.

Anja Smajla, mag. Psych

Sandra Pandžić, mag. psi.

Maja Močibob, dipl.psiholog

Tijana Debelić, mag. psih.

Nataša Ivanković, dipl.psih.,prof.

Josipa Mazalin, mag. psych.

Dejvid Zombori

Tanja Babić Franjkić, mag.psych.

Iva Gortan,mag.psych.

Tamara Budisavljević, dipl. psih.

Bernarda Škegro, mag. psihologije

Kristina Humski, mag.psych

Kristina Gabrijelčić, mag. psych.

Andrea Cetina, magistra psihologije

Saša Preradović, mag. psych.

Ida Juranić, mag.psych., MBA

Mirna Petretic Vukov, prof. psihologije

Danijela Božić, mag.psych.

Tanja Karakaš, mag. psych.

Svetislav Joka, dipl.psiholog

Dinko Pleša, magistar psihologije

Lada Bihler, dipl. psiholog

Amalija Hrepić Gruić, psihologinja

Petra Polak, mag.psych.

Marina Milković, mag. psihologije

Vesna Gunjača, mag. psych.

Sandra Tolić, psiholog i psihoterapeut

Dajana Blažević, mag.psych.

Ana Smolec, mag.psych.

Ivana Ćosić Pregrad, klinicki psiholog

Marina Kovačić, mag.psych.

dr. sc. Mara Šimunović

Dora Pavlović, mag. psych.

Doroteja Zovkić, magistra psihologije

Martina Cikač, prof.psihologije

Maja Kolega, dr. sc.

Davor Trokter

Iva Grgić, mag. psych.

Marija Berzati, mag.psih

Božidar Nikša Tarabić, mag.psych.

Petra Takač, mag. psihologije

Martina Gajić, mag.psych.

Maša Cek, mag.psych. et mag. educ. psych.

Marija Markotić, dipl. psihologinja

Marta Nekić, mag.psych.

Ante Brozović, dipl. psiholog

Sonja Krnjeta Ivanović, prof. psihologije

Lucija Conar, mag. psych.

Josipa Milović, psihologinja

Dragica Visković psiholog

Maja Štampar, mag.psych.

Danijela Peric Krstulovic, prof.soc.pead.

Andrea Janković, prof.psihologije

Tajana Hodko, mag.psych.

Maja Lipanović, prof psiholog

Luka Roje, mag. psych.

Sanja Samardžija, dipl. psiholog – prof.

Sanja Olbina-Borić, prof. psihologije

Maša Milas, mag.psych.

Kristina Krulić Kuzman, mag.psihologije

Marija Prpa, mag.psych.

Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

Anamarija Lonza, mag. psych.

Ana Antolović, mag.psych.

Helena Vlašić mag.soc.rasa

Anja Šepčević Sudar, mag. psihologije

Snježana Fridrih Šimić

Tajana Hinić, bakalar psihologije, 5 godina diplomskog studija

Irena Čorko Meštrović, mr.sc.

Jelena Frančišković, mag.psych.

Jelena Birsa, prof. psihologije

Ivana Mihotić Sekovanić, mag. psych.

Domagoj Blažević, magistar psihologije

Aleksandra Vujović, psiholog

Ivana Begić dipl. psih.

Anamaria Marelja, mag.psych.

Lucija Knežević, studentica psihologije

Ivana Radić, dipl. psih.

Dora Delić, magistra psihologije

Maja Bijelić, mag. Psych

Lana Heim Šarko, mag. psych

Tamara Les, magistra psihologije

Sanja Bijelić Gudelj, mag.psihologije

Mirjam Tkalčić. mag.psych.

Renata Debartoli, mag. psych, dječji integrativni psihoterapeut

Jasmina Sočković, psiholog-psihoterapeut

Sanja Brundić, psiholog i psihoterapeut

Gordana Katalenić

Marina Vidović, peer support stručnjak, psihoterapeut u edukaciji

Mirna Čugura, mag. psych.

Katarina Komarica, geštalt socioterapeut

Maja Bonačić, mag.psych.

Sandra Lipovac,dipl.psiholog-prof.

Ivona Maričić Kukuljan, dipl. psiholog., prof., psihoterapeut

Suzana Jurač Štefančić, mag.psych.

Alberta Mohorović, mag. psych.

Iva Gospodnetić, mag. psych.

Lada Šteher, bacc. psych.

Dina Čarija, prof. MR. Spec.klinički psiholog

Tena Rak, prof. psihologije

Amela Muftić Župan, mag. psych.

Andreja Kudrić, mag.psych.

Ivana Sučić Šantek

Valentina Čarapina, mag.psych.

Iva Rajić

Lucija Delić, mag. psych.

Dora Medić, Magistrica psihologije

Maja Kelam, psiholog

Marko Toth, mag. psych.

Mia Redovnikovic, mag.psych.

Davorka Bišćan Andraši, mag.psych.

Dominik Šmida magistar psihologije

Tanja Dejanović Šagadin, prof psihologinja i psihoterapeutkinja

Leon Sić, student

Ana Bulaš

Ines Gazibara, dipl. psiholog – prof.

Mila Podgornjak, bacc. psych.

Nikola Greb, magistar psihologije

Marija Ivanović

Dora Petrović, mag. psych.

Maja Vujčić Vračević, prof. psihologije

Ana Ruševljan Kaurić, dipl. psiholog

Tani Proso, mag.act.soc

Lana Horak Pajić, psiholog

Lada Šojat, prof. psihologije

Galea Selimović, studentica psihologije

Lucija Paić Gotovac, mag. psych.

Barbara Paušak, univ. bacc. psych.

Petra Gajica, dipl. psiholog i prof. psihologije

Lana Vincelj Bele

Katarina Mabić, univ. bacc. psych.

Sabina Stepić, mag. psych.

Iva Peroš, mag. psych.

Sanja Bulog, mag.psych.

Anita Penić Jurković, mag. psych.

Jasminka Bencek, prof.psih.

Igor Mikloušić, dr.sc.

Hana Matejašić, mag.psihologije

Iva Prskalo, dipl. psih.

Sena Puhovski

Sara Maras

Ines Cokarić, prof. psihologije, psihoterapeut

Mihaela Korman, mag.psych.

Maša Komadina, psihologinja i prof. psihologije

Jadranka Valić, magistra psihologije

Paula Andabak, magistra psihologije

Ana Sambolek, dipl.psiholog i gestalt psihoterapeut

Ivana Selak, mag. psych.

Andrea Vlašić, doktor psihologije

Irena Jurjević, mag.paed., mag.doc, psihoterapeutkinja

Iva Razic Miholic, gestalt psihoterapeut

Barbara Tomašić, mag.psych., dipl.psihoterapeut

Dora Daraboš, mag. psych.

Anita Prizmić

Helena Ljevaković, mag. psych.

Patricia Tomac, mag. psych.

Dea Ajdukovic

Maja Margaretić Maćešić, mag.psych.

Adriana Posedel-Frančić, mag. psych.

Anita Umolac, univ.bacc.psych.

Ivana Turkalj, studentica preddiplomskog studija psihologije

Ivana Lagator, mag.psych.

Katarina Zibar, apsolventica psihologije

Borna Habijanec, mag. psych.

Dora Domić, univ. bacc. psych.

Karmen Vučetić, mag. psych.

Lucija Marđetko, mag. psych.

Karmen Vučetić, mag. psych.

Irena Pavela Banai, doc.dr.sc.

Matea Vukušić Mijačika, prof. psih.

Vesna Povijač, dipl. psiholog

Vesna Kazensky, prof.

Irena Špoljarić, mag. psych.

Elizabeta Sabljić, prof.

Ivana Janković, magistrica psihologije

Gabrijela Kolđeraj, mag. psych.

Maja Ivankovic, dipl. psihologinja

Magdalena Antičević, mag.psych.

Lana Delač, psihologinja

Bruna Nedoklan, psihologinja

Filipa Maksan, mag.psych.

Stela Krotin, mag.psych.

Eva Feldman, dipl.psih.

Snježana Grgić, mag. psych.

Doc.dr.sc. Maša Tonković Grabovac

Petra Grundler Glavica, dipl. psiholog-profesor

Dipl. psihologinja Senka Damjanović, prof.

Mihael Kozina, dipl. psiholog

Milica Spasić apsolvent psihologije, grupnoanalitički psihoterapeut u supervizijionanalitički

Manuela Ujević Vukić, mag. psych.

Marina Šimunec, mag psych

Dora Turčinović, mag. psych.

Kristina Perišić, prof. psih.

Anja Kit, mag. psych.

Marija Međugorac, mag. psych.

Lana Bojanić, MSc

Mateo Štrbić, mag. psych.

Damir Marinić, dr.sc.

Adela Ajanović, mag.psych.

Dr. Sc. Katarina Sokic

Doc. dr. Marina Vidaković

Ivana Jambrović Čugura, dipl.psiholog

Sanja Kovačić, mag. psych.

Katarina Andrijašević, mag.psych.

Mario Knežević, mag.psych.

Jasmina Šandor, mag.psych.

Tea Košić, mag. psych.

Bojan Klapčić, dipl.psih.

Dora Popović, mag.psych.

Bernard Šešo, mag.psych.

Jasenka Pregrad, psiholog, psihoterapeut, supervizor

Davor Dubravić, mag. psych.

Tanja Javorina, mag. psych.

Lea Ralic, mag.psych.

Doris Veronika, mag.psych.

Aleksandar Knežević dipl.psiholog

Marković Petar, MA psiholog.

Lahorka Jurčić, dipl. psiholog – prof.

Ana Horvat, mag.psych.

Dorotea Kovačićek

Severina Popov, apsolventica psihologije

Barbara Radan Kovač, mag.psih.

Majda Joha, mag. psych.

Iva Barbarić, univ.bacc.psych.

Nikolina Knezovic, prof. psih.

Marina Sviben Družine, dipl. psiholog, psihoterapeut

Natalija Koprić, mag. psych

Draženka Topolnjak-Pavišić, mr.spec.kliničke psihologije

Ana Antolović, mag.psych.

Bruna Profaca

Jelena Heštera, mag. psih.

Karmen Židić, prof.psihologije

Jelena Jakšić, univ. bacc. psych.

Lara Ježić, Mag. Psych.

Ivan Lesko, magistar psihologije

Lana Damjanic, prof.psihologije

Ivan Salecic, prof. psihologije

Vedrana Lukić, dip.psiholog”

- Advertisement -

4 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

4 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Strojimir
Strojimir
2 years ago

Kod nas u Srbiji je bilo nešto slično sa nekom učiteljicom koja se htela vratiti na posao posle hvatanja u prosituciji , ali škola je nije hteli primiti , i naravno tu se našlo nekih feminističkih idiota koje su je podržale iz istih razloga kao što podržavaju i ovu , ono kao teško joj je bilo u životu.

Čak i da je bila gladna(a nije) pa se “morala” prostituisati , nema više pravo raditi na takvom odgovornom mestu , neka ide na njivu i bere kukuruz.

Ovo je problem modernog feminizma , svako seksulano nemoralno ponašanje žene je nečija druga krivica samo ne njena , i ona ne sme zbog toga imati nikakve posledice , jer je eto kriv ili svodnik,ili sistem ili glad.

Anonimac
Anonimac
2 years ago

Nikoga ne treba osuđivati ali bi li ovi psiholozi preporučili ovu psihologiju nekome od svoje rodbine

Hrke Krke
Hrke Krke
2 years ago

Jadna nam majka sa kakvim moralnim septickim jamama i to sa diplomama mi zivimo. Zemljo otvori se … .. . .

mpo
mpo
2 years ago

Znači može se raditi što god hoće, i onda nitko nesmije spomenuti to isto?
Jel bi isto tako stali i iza učitelja pedofila jer eto, pedofilija je bolest a dobro mu je sada?
Jer na takvom smo tragu s ovim glupostima.

Ako bi ona, recimo, radila isključivo s žrtvama lanca prostitucije onda uredu, ali da radi s malom djecom je malo zabrinjavajuće. I ima pravo da to netko kaže, dali se oni složili s tim ili ne.

Svaka profesija hoće zaštitu kao da su mrki medvjedi pa se nesmije ni protiv ovog ni protiv onog nešto reć.

Slobodna Dalmacija i jest senzacionalizam i ne poštujem ih ali imaju pravo na slobodu medija.

- Advertisement -
Последний

LJUDI VAŽNI ZA POVIJEST HRVATA U BIH: Ličanin Marko Mesić

Potomak je ugledne i junačke ličke obitelji. Rodio se u Brinju 1640. godine. Godine 1670. bio je župnik u...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com