Published On: Fri, Sep 25th, 2020

30 GODINA PRIZIVANJA EUROPE: Kako su izgledali predizborni plakati 1990.?

Donosimo fotografije iz izborne kampanje na prvim demokratskim izborima u BiH iz kolekcije ‘Rat plakatima’.

Dok s jedne strane promatramo plakate okom umjetnika, s druge strane prisjećamo se njihovih poruka biračima. Već tada je EU bila često spominjana, ali za razliku od danas, za neke u puno drukčijem kontekstu.

Tako SDA na svom plakatu poručuje: “Morate se odreći vaših običaja, kulture, vjere i imena da biste bili Evropljani”. Da – mi smo već Europa!”.

Piše: V.S.Herceg

Bosna i Hercegovina je na pragu još jednih izbora, još jedne predizborne kampanje koja će, kako bi se priskrbio glas više, ni na trenutak neće dati mira  bh. žiteljima, izmučenim pandemijom, strahom od gubitka posla i strepnjom od budućnosti za svoju djecu, a možda ni smiraja onima koji odavno više nisu među živima.

Trgovi, ulice, fasade zgrada i skoro svaki centimetar slobodnog prostora ponovno će biti oblijepljeni plakatima stranačkih kandidata. Rat će se voditi i papirom, lijepiti jedne plakate preko drugih, a nakon izbora mjesecima, pa i godinama, ostaju ostatci plakata lelujajući na vjetru kao podsjetnik prošlog vremena i (ne)uspjeha kandidata čije je lice skoro neprepoznatljivo od vremenskih, ali i ljudskih utjecaja.

Dnevni list stoga se osvrće na ‘rat plakatima’ na prvim višestranačkim izborima u tadašnjoj SR BiH 1990. godine, a zahvaljujući fotografijama Milomira Kovačevića Strašnog iz kataloga Umjetničke galerije BiH. Kovačević, umjetnik i performanser svjetskog ranga, Sarajevo je napustio početkom siječnja 1995. godine od kada živi i radi u Parizu i jedan je od najcjenjenijih europskih fotografa.

Dnevni list donosi njegove fotografije iz izborne kampanje na prvim demokratskim izborima u BiH iz kolekcije ‘Rat plakatima’, ali i dio predgovora povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke i kustosice, pokojne Azre Begić.

Glas ulice na predizbornim plakatima

“Ako su dizajnerska rješenja većine plakata političkih stranaka u njihovoj predizbornoj, nemilosrdnoj utrci za osvajanjem vlasti bila najčešće osrednje kvalitete, a sadržina im ispunjena svakojakim primamljivima obećanjima demosu, ulica je u nizu furioznih ‘dekolaža’ dala ovoj prvobitnoj verbo-vizualnoj komunikaciji posve novu, nerijetko suprotnu pa čak i crnohumornu intonaciju s obilježjima nestalnog, prolaznog i propadljivog: Strašni je to u ovoj seriji nepogrešivo prepoznao i zabilježio “za vječnost””, napisala je tada Begić.

Ona zaključuje kako ništa nije promaklo umjetnikovom njegovom “svevidećem oku”.

“Ni kako je plakat Stranke zelenih prekriven plakatom SDA ispod kojeg je ostalo ispisano “zelenilo-pluća grada”; ni kako je portret Ante Markovića iz Saveza reformskih snaga Jugoslavije dobio poljubac vidljivo ocrtanih ženskih usana; ni kako mu je neki “šaljivdžija” na svako oko, a onda i na usta, nalijepio logo HDZ-a, aludirajući na njegovo nacionalno porijeklo;…ni kako riječ ‘cirkus’ poprima zanimljive konotacije kada se nađe i ‘neprikladnom susjedstvu’; ni kako nam se Marylin Monroe smiješi ispod pobjedonosno podignuta dva prsta HDZ-a: ni kako se bratime križ i polumjesec….”, napisala je povjesničarka umjetnosti.

1990.: Mi smo već Europa

Dok s jedne strane promatramo plakate okom umjetnika, s druge strane prisjećamo se njihovih poruka biračima. Već tada je EU bila često spominjana, ali za razliku od danas, za neke u puno drukčijem kontekstu. Tako SDA na svom plakatu poručuje: “Morate se odreći vaših običaja, kulture, vjere i imena da biste bili Evropljani”. Da – mi smo već Evropa!”.

Srpska demokratska stranka, uz tri prsta, poručuje: “Volja naroda”, dok je na svakom plakatu HDZ-a, u dva pobjednička prsta utisnut i stilizirani pleter križa s jedne, a s druge strane polumjesec. Je li se radilo o izvornom izgledu predizbornog plakata ili su ova dva znaka tiskana naknadno od nekih “šaljivdžija”, aludirajući na tadašnje jedinstvo muslimana i Hrvata i nadolazećeg referenduma za neovisnost BiH dvije godine kasnije, na žalost nismo uspjeli doznati. No, bilo kako bilo, danas je situacija, znatno drukčija.