Published On: Fri, Oct 9th, 2015

ODLAZAK U MIROVINU Dužnosnicima isplaćeno 346.000 KM za otpremnine

Prema Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, dužnosnici prilikom odlaska u mirovinu imaju pravo na otpremninu u iznosu šest svojih neto plaća.
Dvadeset i tri dužnosnika koji su radili na rukovodećim pozicijama u državnim ministarstvima: ministri, zamjenici, pomoćnici i savjetnici ministara te tajnici ministarstava su dobili skoro 346.000 KM na ime otpremnina za odlazak u mirovinu. Novac je isplaćen iz proračuna osam državnih ministarstava u razdoblju od 2006. godine do danas.

Prema Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, dužnosnici prilikom odlaska u mirovinu imaju pravo na otpremninu u iznosu šest svojih neto plaća.

Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, najmanje trojica su nakon primljene otpremnine nastavili raditi na istom poslu ili u drugim institucijama, protiv jednog je vođen kazneni postupak zbog zloporabe položaja u vrijeme primanja otpremnine, dok za jednog postoji sumnja da nije ni dolazio na posao na osnovu kojeg je ostvario pravo na otpremninu.

Slavko Marin je od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u BiH dobio otpremninu u iznosu od 24.616 KM za odlazak u mirovinu. On je u ovom Ministarstvu radio do veljače 2012. godine na poziciji zamjenika ministra, a poslije je još godinu dana, bio u produženom radno-pravnom odnosu s ovim Ministarstvom, primajući takozvani “bijeli kruh” u prosječnom iznosu od 4000 KM.

Pri isteku ovog prava, u veljači 2013. godine je dobio otpremninu, međutim zamrznuo je mirovinski status i zasnovao radni odnos na funkciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Travnik.

Živko Marjanac je 30. ožujka 2015. godine, predzadnji radni dan na poziciji zamjenika državnog ministra obrane, dobio otpremninu od 25.492 KM za odlazak u mirovinu. Međutim, ni on nije otišao u mirovinu, već na poziciju potpredsjednika Vijeća naroda Republike Srpske (RS).

U razgovoru za CIN Marjanac je rekao da on ne prima i plaću i mirovinu jer rješenje o mirovini još uvijek nije dobio. Trenutačno prima 1700 KM za rad u Vijeću naroda RS. Rekao je da političari svugdje u svijetu ne prestaju biti aktivni kad formalno počnu s primanjem mirovine.

„Ljudi se bave politikom i kada dođu na političku funkciju, nema tu mirovine“ rekao je Marjanac.

Prema Odluci Vrhovnog suda RS-a iz 2013. godine, svi umirovljenici koji imaju osobnu mirovinu imaju pravo raditi i istodobno primaju i plaću ili naknadu i mirovinu.

U Federaciji je ovo pravo dano Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH koji kaže da umirovljenici s više od 40 godina radnog staža i oni stariji od 65 godina, a s 20 godina staža mogu u mirovini zasnovati novi radni odnos i istodobno primati i plaću i mirovinu. Oni s manje godina staža mogu raditi samo po ugovoru o djelu ako žele imati oba primanja.

Savjetnik ministra komunikacija i prometa BiH Drago Bilandžija je u listopadu 2007. od ovog Ministarstva dobio otpremninu od 4147 KM za odlazak u mirovinu, iako je na poziciju savjetnika ministra došao tek mjesec dana ranije. Nakon što je dobio otpremninu, ostao je raditi u ovoj instituciji na istoj poziciji – nastavio je savjetovati ministra Božu Ljubića, a poslije i njegovog nasljednika Rudu Vidovića, sve do siječnja 2010.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH isplatilo je otpremninu za odlazak u mirovinu i Mirku Šekari u iznosu od 15.062 KM. On je otpremninu dobio na početku svibnja 2010. godine, odnosno u vrijeme kada je protiv njega vođen kazneni postupak za zloporabu položaja. Šekara je optužen da je kao član Povjerenstva za raspodjelu “CEMT” dozvola, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, pogodovao određenim osobama pri dodjeli dozvola za prijevoz tereta. Šekara je u travnju 2015. na Sudu BiH pravosnažno osuđen na tri godine zatvora.

Na Sudu BiH trenutačno se vodi kazneni postupak zbog Ive Mire Jovića, još jednog dužnosnika koji je ostvario pravo na otpremninu. Jović je savjetovao državnu ministricu obrane Marinu Pendeš. U srpnju ove godine dobio je otpremninu od 12.158 KM, a u kolovozu je potvrđena optužnica protiv ministrice Pendeš. U optužnici je navedeno da je Pendeš u razdoblju od lipnja 2013. do veljače 2015. godine, kada je bila na poziciji zamjenice ministra obrane BiH, izdala upute tehničkom tajniku da bez provjere je li njezin savjetnik Jović prisutan na radnom mjestu, uvijek evidentira njegovu prisutnost.

Tužiteljstvo tvrdi da je Pendeš ovjeravala evidenciju prisutnosti na radnom mjestu, iako je znala da potpisuje neistinit sadržaj. Na osnovi toga je Jović dobio plaće i druge naknade u iznosu od 16.970 KM. Pendeš je pred državnim zastupnicima rekla da nema namjeru podnijeti ostavku na bazi podignute optužnice jer se ne osjeća krivom i to će dokazati u sudskom postupku.

Informacije o dužnosnicima kojima su isplaćene otpremnine zbog odlaska u mirovinu zatražio je zastupnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić od Vijeća ministara BiH. Iz Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH su proslijedili odgovore koje su dobili iz osam ministarstava uz napomenu da od Ministarstva vanjskih poslova BiH podatke nisu dobili ni nakon urgencije koju su im poslali.

U izjavi za CIN Bosić kaže da nije moralno uzeti otpremninu i nastaviti raditi i primate plaće u institucijama.

“Mnoge stvari se rade pod okriljem zakona tako da pretpostavljam da su i ovdje našli neku rupu u zakonu. Ovdje se radi o političkom moralu“, rekao je Bosić.