Published On: Sub, lis 19th, 2019

16 GODIŠNJICA SMRTI: “Tata građanske BIH” napisao je tri knjige. Sve tri se bave Islamom…

Šesnaesta godišnjica smrti Alije Izetbegovića obilježena je danas na Šehidskom mezarju Kovači, gdje je delegacija Stranke demokratske akcije sa brojnim građanima odala poštovanje čovjeku koji je život posvetio borbi za Bosnu i Hercegovinu i dobrobiti svih njenih naroda.

Kuriozitet vezan za ovu lokaciju, šehidsko groblje, a koju bismo mi narodi i građani BIH  morali znati jeste ta da su tu pokopani ljudi, koji su potom nazvani šehidima, bez da su bili vjernici, a neki od njih nisu uopće bili niti Bošnjaci niti muslimani. Kako je tekao rat, politika SDA poprimala je sve veći vjerski karakter, tako general Alije Izetbegovića tijekom rata prostor Šeher Bosne, kojim upravlja Alija naziva prostorom džihada. Slijedom toga Aliju Izetbegovića, barem što se njegovih generala tiče u BIH, može se smatrati šefom džihada 92-95 u BIH. Naravno bio je to antifašistički džihad s građanskim multietničkim karakterom. Stoga su valjda borci pali u tom džihadu, bez obzira jesu li bili vjernici i koje su nacije bili svi redom šehidi. BIH je tako prva zemlja, koja je u praksu islama i džihada na zgodan način ubacila i nevjernike. O čemu se do sada Islamski svijet  nešto naročito nije izjašnjavao. No tamo gdje leži Alija, nedaleko od njega niz je groboa pod kojima leže ljudi koji nikada Islam nisu primilim a šehidima se zovu.
 ”Alija Izetbegović je mladost proveo boreći se za stvar islama – da se nađe prostor za vjeru i mislim da je u tome uspio. Prvo se borio da se islam vrati, mislim da je tu pobjednik. Borio se za opstanak svog naroda, bošnjačkog naroda, za opstanak zemlje, za ono što jeste ta zemlja kazavši jednom da ovo nije samo parče teritorije na Balkanu nego da je BiH i ideja da različite kulture i vjere, identiteti mogu da žive zajedno”, rekao je predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarneskupštine BiH Bakir Izetbegović.

Članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću bilo je, kako kaže,  zadovoljstvo što je imao priliku surađivati sa Alijom Izetbegović navodeći da „nije sreo čovjeka koji je sa takvim stepenom pažnje i odgovornosti bdio nad procesima u Bosni i Hercegovini“.

Mišljenja je da treba više čitati djela Alije Izetbegovića jer će se u njima naći intelektualna dubina i odgovori za današnja pitanja.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objavio je 1999., a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Četiri godine kasnije, objavljena su i sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

”Istraživači koji čitaju djela rahmetli predsjednika, vidjet će da je on za svog života, u jednom turbulentnom vremenu, uspio naći mjeru tako što je preselio na drugi svijet bez ijedne političke ili bilo koje druge mrlje. Veliki ljudi, za razliku od običnih, dva puta umiru. Druga smrt Alije Izetbegovića bila bi, ukoliko bi njegovi ideali koje je tijekom svog života poštovao i za koje se borio, nestali. Najveći ideal Alije Izetbegovića je bila demokratska i nezavisna BiH”, rekao je potpredsjednik SDA i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić.

Alija Izetbegović je preminuo 19. listopada 2003. godine. Njegovoj dženazi nazočilo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inozemstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja.