Published On: Pet, lis 15th, 2021

​Krvava kolonijalna prošlost – europska vrijednost

Europska vrijednost nije samo idealizirana liberalna demokracija nego i stav prema kolonijalizmu na kojemu je izgrađena moderna Zapadna Europa

12. oktobra 1492. godine Kristofor Kolumbo sa svojom posadom doplovio je na američki otok Guanahani. Nas su u školi učili da je to dan kada je „otkrivena Amerika“. Taj datum, Španjolska država danas slavi kao nacionalni praznik koji se popularno zove Hispanidad. Nešto što bi otprilike bilo ekvivalent danu državnosti kod nas.

Naravno da toga dana nije „otkrivena Amerika“ budući je ona bila poznata njenom domorodačkom stanovništvu. Taj dan označava početak brutalnih pokolja španjolske krune (kasnije ne samo španjolske, razumije se) nad domorodačkim stanovništvom Amerika. Pri tom „susretu dvaju svijetova“ 90% američkih urođenika izgubilo je živote. Kruna Kastilje i Aragona kao i druge europske krune stoljećima su na najužasnije moguće načine eksploatirale i pljačkale domicilne stanovnike Amerika i njene teritorije. S obzirom na navedeno, minimum pristojnosti bio bi ispričati se za zločine koje je počinila kruna. Tako je predsjednik Meksika Andrés Manuel López Obrador nekoliko puta pozvao španjolskog kralja da se ispriča za zločine koje je španjolska kruna počinila u Latinskoj Americi, ali isprika nikada nije stigla. Niti od krune niti od vlada. Ta isprika također nikada nije stigla niti od jedne stranke španjolskog režima uspostavljenog 1978. Jedino su iz koalicije Unidas Podemos kazali kako meksički predsjednik ima puno pravo tražiti od kralja da se ispriča za zlodjela „konkviste“. Štaviše, na španjolskoj desnici se ponose konkvistom. Prije nego što kažemo nešto više o tome kako najveće španjolske stranke gledaju na period kolonizacije Amerika, vrijedi nakratko podsjetiti kako je konkvista počela i kakve je posljedice imala.

Đenovski pomorac Kristofor Kolumbo 12. oktobra 1492. nakon što je stao na američko tlo kazao je: „S milošću božjom, u ime njihovih visočanstava, kraljeva Kastilje i Aragona i svih ovlasti koje su mi dodijeljene, uzimam ovu zemlju i nazivam je San Salvador.“ Nakon toga, Kolumbo i njegova posada istraživali su Antile te se vratili nazad u Španjolsku ispričavši katoličkim kraljevima kako nisu našli mirodije, ali jesu zlato. Kraljevi su mu odmah naredili da organizira novo putovanje u Istočnu Indiju kako bi širio utjecaj krune i uspostavio kolonije u njoj. Tako je kruna Kastilje i Aragona pod zapovjedništvom admirala Kolumba započela kolonizaciju američkog kontinenta. Dokumenti i knjige kojima (danas) imamo pristup jasno dokazuju da je Kolumbo na američkim otocima vladao kao okrutni tiranin. Život domorodaca pod njim pretvorio se u pakao. Europski kolonizatori su sa lica zemlje zbrisali (gotovo) kompletne narode i zajednice da bi potom preživjele počeli pokrštavati. Nasilno dakako. Nakon Kolumbovih putovanja i drugi pomorci hispanske krune počeli su stizati u Amerike. Teritorije današnjih Meksika i Gvatemale osvojio je okrutni ekstremadurski konkvistador Hernán Cortés ostavivši iza sebe brda leševa. Brda leševa iza sebe je ostavio i drugi konkvistador zajedno sa svojim jedinicama – Francisco Pizarro – koji je pokorio carstvo Inka čiji se glavni grad nalazio u današnjem Peruu. Zahvaljujući oružju, prisilnom radu i novim bolestima koje su europljani donijeli u Amerike, nakon sto godina „novih uprava“ u koloniziranim područjima broj domorodaca sa 70 milijuna pao je na otprilike tri milijuna (makar neki historičari govore da je broj mrtvih bio čak i veći). I prvobitna akumulacija? Da. Procjenjuje se da je Španjolska za prvih 150 godina kolonizacije iz Amerika izvezla više od 17 000 tona srebra i 200 tona zlata.

Taj period španjolska desnica pak vidi kao najsvijetliji period u povijesti čovječanstva. Prije koju godinu, predsjednik PP-a (Narodne partije), jedne od najvećih narodnjačkih stranaka u Europi, Pablo Casado kazao je kako je španjolska nacija najstarija na svijetu. Zvuči poznato matrica? Da. U istom govoru na Hispanidad Casado je izjavio: „Period španjolske vladavine Amerikama je zajedno sa periodom Rimskog carstva najbriljatniji period u povijesti čovječanstva. Koja druga zemlja može reći da je otkrila novi svijet? Tri broda koja su isplovila iz Huelve – financirana privatnim kapitalom – uspjeli su promijeniti svjetsku povijest zauvijek. Koja druga nacija poput španjolske još uvijek ima jezičke i kulturne poveznice sa ostatkom svijeta?“ Casado je dodao dodao da je to „najvažnija prekretnica i najvažniji period u povijesti čovječanstva – jedino usporediva sa rimizacijom. Zašto? Zato što čovjek nikada prije nije uspio prenijeti kulturu, historiju, religiju, povijest jedne nacije na toliko mjesta odjednom.“

Ovakvi stavovi španjolske desnice nisu ništa novo, no čovjeka uvijek nanovo zaprepaste. I ove godine španjolska desnica poručuje: Mi se ne odričemo naše kolonijalne prošlosti! Prošlog je mjeseca papa Franjo čestitao Meksikancima dvjestotu obljetnicu nezavisnosti i blago pozvao na reflektiranje nekih grešaka iz prošlosti, ne propitkujući naravno ulogu Katoličke crkve u genocidima počinjenim nad domorodačkim stanovništvom u Amerikama. Ipak, takva izjava pape izazvala je reakcije na španjolskoj desnici. Bivši predsjednik PP-a i premijer Španjolske José María Aznar kazao je da se osjeća ponosnim zbog konkviste i da ne namjerava tražiti oprost zbog nje. Pritom je iznioi jednu rasističku opasku na račun meksičkog predsjednika kazavši: „Sada on mijenja stvari i kaže da se Španjolska mora ispričati, a zove se Andrés Manuel López Obrador. Andrés od Asteka, Manuel od Maja dok je López izmiješano.“ Predsjednica Madridske zajednice i članica PP-a Isabel Ayuso tim povodom je kazala: „Iznenađuje me da jedan katolik koji govori španjolski tako govori o jednom takvom nasljeđu kao što je naše; nasljeđu koje je donijelo španjolski jezik te preko misija katoličanstvo a time i civilizaciju i slobodu američkom kontinentu.“ Napominjemo da ovo nisu riječi par budala već dužnosnika jedne od dvije najjače partije u Španjolskoj.

Ekstremna desnica oličena u Voxu zatražila je od Meksika da oda – ni manje ni više nego – počast jednom od najvećih koljača u povijesti čovječanstva, Hernánu Cortésu. Najprije su u španjolskom Kongresu zatražili od Vlade da Cortésu oda priznanje na petstotu godišnjicu osvajanja Meksika, da bi onda od samog Meksika zatražili da čuva i čisti Cortésovu grobnicu koja se nalazi u jednoj parohiji u Ciudad de Méxicu. Na tome tragu, valjalo bi podsjetiti na činjenicu da se i u većim i manjim španjolskim gradovima nalaze ulice koje nose nazive po Kolumbu, Pizarru, Cortésu ili kraljici Izabeli. Europske vrijednosti, nego.

S druge strane, socijaldemokrati iz PSOE-a (Španjolska socijalistička radnička partija) reagirali su apolitično: u stilu „ostavimo se ustaša i partizana i okrenimo se budućnosti“. „Nalazimo se u 2021. godini i imamo mnogo izazova pred sobom da bi se bavili tom bespotrebnom temom.“ Kako bi madridski povjesničar Sergio Gálvez rekao: „PSOE-u kao da na čelu piše: Ne smetajte fašistima.“ Kako odnos prema kolonijalnoj prošlosti može biti, kako oni kažu „sterilna“ ili nepotrebna tema? Odnos prema kolonijalnoj prošlosti itekako je važna tema. Pogotovo je važna u kontekstu podjele svijeta na kapitalistički centar i periferiju koja se formirala upravo u vremenu kolonijalizma gdje su zemlje kapitalističke periferije služile zemljama centra kao de facto vanjska tržišta, izvor sirovina i radne snage. Kao da kolonijalizam nije krucijalno oblikovao današnje odnose kapitalističke reprodukcije i kao da i dan danas centar ne radi državne udare i udara sankcije u zemljama Latinske Amerike kada im određena Vlada ne odgovara.

Na tom je tragu na nedavnoj konvenciji PP-a u Sevilli istupio i peruansko-španjolski književnik Mario Vargas Llosa, poznat po svojim antikomunističkim, desničarskim, nerijetko i ekstremno desničarskim stavovima kazavši da će „Latinoamerikanci izaći iz krize kada otkriju da su glasali loše. Ono što je važno na izborima nije da na njima ima slobode već da se glasa ispravno.“ Podsjetit ćemo da je Vargas Llosa na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u Peruu u drugom krugu podržao neofašistkinju Keiko Fujimori, kćerku bivšeg predsjednika Perua Alberta Fujimorija koji se sada nalazi u zatvoru zbog ubojstava, otmica i nanošenja tjelesnih povreda a koji je poznat po tome što je prisilno sterilizirao 300 000 domorodačkih žena i 20 000 muškaraca za vrijeme svoje vladavine. Treba li podsjetiti da je Keiko Fujimori izjavila kako bi pomilovala svoga oca? Naravno da kapitalu ne odgovara to što su se latinoamerički narodi odlučili suprotstaviti imperijalističkim intervencijama, ekonomskoj eksploataciji i eksploataciji prirodnih resursa. Jasno je da bi vlasnici kapitala najradije voljeli da eksploatiraju u nesmetanim uvjetima.

Vidimo stoga da odnos prema kolonijalnoj prošlosti jasno pokazuje kako se vidi sadašnjost i budućnost. I nije Španjolska naravno jedina koja ima takav odnos prema prošlosti. Šta će nam reći činjenica da u Belgiji još uvijek postoji spomenik genocidnom kralju Leopoldu? Kao da Velika Britanija nije puna spomenika kolonizatorima. Ne zaboravimo Francusku koja je pristala priznati nezavisnost Haitija samo u zamjenu za odštetu zbog gubitka robova! Taj dug Haiti je otplaćivao sve do sredine dvadesetog stoljeća.

Meksički predsjednik López Obrador optužio je Španjolsku za aroganciju jer nije odgovorila na njegov zahtjev da se ispriča domorodačkim narodima Meksika zbog zločina počinjenih tijekom konkviste i kolonizacije. Te isprike kako stvari stoje neće doći od trulog režima. A ovakve stvari trebale bi biti i dobar podsjetnik na to šta su „europske vrijednosti“. Europska vrijednost nije samo idealizirana liberalna demokracija nego i stav prema kolonijalizmu na kojemu je izgrađena moderna Zapadna Europa. Toga bi morali biti svjesni oni koji papagajski ponavljaju mantre o „europskim vrijednostima“ nastojeći legitimirati svoje ideološke i političke projekte.


Autor: Darko Vujica, Prometej.ba

guest
1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
ŠOKAC
ŠOKAC
9 mjeseci prije

Španija je mrak katoličanstva
..tih godina izvršen je.genocid nad jevrejima Španije.najvise ih je naseljeno na područje Osmanskog sultanata..tih godina španija katolička izvršila je i genocid nad domicilnim stanovništvom ISLAMSKE VJERE…prenos nauke preko islamskog elementa u EVROPU katoličkog mraka i neznanja zato je kasnio….ono što je EVROPA navodno otkrila u 19.vijeku islam je imao u 11 ili 12 vijeku posebno iz Astrologije matematike..isl…ASTROLAB…ULUG BEG…ITD…SKUTORI MOJI