Glavne teme sastanka trebale bi biti provedba presude Europskog suda za ljudska prava ‘Sejdić-Finci’, odnosno način na koji vlasti BiH kane ukloniti diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa te uspostava jedinstvenog mehanizma unutar BiH koji bi koordinirao odnose s EU.
Lideri političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine u utorak će se u Bruxellesu sastati s povjerenikom Europske unije za proširenje Štefanom Fueleom kako bi ga izvijestili o tome što je do sada urađeno na provedbi ključnih reformi na kojima inzistira EU i koje su preduvjet za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).
Glavne teme sastanka trebale bi biti provedba presude Europskog suda za ljudska prava “Sejdić-Finci”, odnosno način na koji vlasti BiH kane ukloniti diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa te uspostava jedinstvenog mehanizma unutar BiH koji bi koordinirao odnose s EU, prenosi Hina.
Presuda Europskog suda za ljudska prava donesena je još 2009. godine, a još nije provedena jer se hrvatske, bošnjačke i srpske stranke ne mogu suglasiti kako to učiniti. Problem je način izbora Predsjedništva BiH pri čemu se inzistira na modelu po kojem neće biti moguće da pripadnici jedne nacije biraju predstavnika druge, što nailazi na otpore kod nekih stranaka i strahovanja da to znači uspostavu novih izbornih jedinica čime bi se otvorio put daljnjim etničkim podjelama zemlje.
Uspostava jedinstvenog mehanizma koordinacije još je stariji problem, jer je dio ugovornih obveza koje je BiH preuzela još 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SAA).
EU traži da BiH uspostavi tijelo koje će s Bruxellesom komunicirati “jednim glasom” kako bi se na učinkovit način kontroliralo planiranje i trošenje sredstava poput onih iz pretpristupnih fondova. Zbog nepostojanja tog mehanizma BiH je već u ovoj godini ostala bez pet milijuna eura nepovratnih sredstava iz IPA fondova, a ta su sredstva preusmjerena kao pomoć za Kosovo. Problem u BiH su brojne razine vlasti od kojih svaka ima svoje načine donošenja odluka bez potrebne koordinacije same države.
Iako je 1. listopada već mjesecima bio poznat kao rok do kojega EU očekuje konkretna rješenja, političari u BiH se do tog datuma nisu uspjeli ni u čemu konačno suglasiti pa u Bruxelles odlaze sa suprotstavljenim stajalištima.
Povjerenik Fuele pozvao je na sastanak čelnike šest stranaka koje čine vladajuću koaliciju na razini države, kao i najvažnije državne dužnosnike poput članova Predsjedništva BiH i predsjedatelja Vijeća ministara Vjekoslava Bevande. Najavljeno je kako u Bruxellesu ipak neće biti predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji se odlučio produžiti višednevni službeni posjet SAD-u kako bi se tamo sastao s predstavnicima bosanskohercegovačke dijaspore.
U ponedjeljak je iznenada najavljeno kako u sjedište EU neće putovati ni aktualni ministar sigurnosti BiH i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić.
U kratkom priopćenju iz te stranke naveli su kako Radončić u Bruxelles neće putovati zbog “pogoršanja zdravlja člana uže obitelji”, a zamijenit će ga potpredsjednik SBB-a Mirsad Đonlagić.
Potvrđeno je kako je Radončić tijekom dana telefonom razgovarao s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem o mogućim rješenjima za provedbu presude “Sejdić-Finci” odnosno o novom modelu izbora člana Predsjedništva BiH kojega su načelno usuglasili HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA). Čović je tom prigodom potvrdio kako HDZ BiH i SDA zapravo nemaju takav dogovor u pisanom obliku pa je Radončić konstatirao kako se o njemu ne može ni očitovati.
Čović je pak najavio kako će načelno razmatrani model koji predlažu te dvije stranke u utorak u Bruxellesu izložiti član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, ujedno zamjenik predsjednika SDA Sulejmana Tihića, koji neće prisustvovati sastanku jer je u bolnici.
HDZ BiH i SDA prošlog su tjedna predložili model po kojemu bi se dva člana Predsjedništva BiH s područja Federacije BiH birala glasovanjem unutar dva izborna područja pri čemu bi se uveo mehanizam koji bi onemogućio da jedan narod drugom bira političkog predstavnika.
Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija odbacio je mogućnost prihvaćanja ovog, kao i bilo kakvog drugog modela koji bi otvorili put ka uspostavi “trećeg entiteta” odnosno daljim podjelama zemlje po etničkoj osnovi. Uz to je pozvao Europsku uniju da se sama jače uključi u cijeli proces i pomogne pronalaženju rješenja po uzoru na model primijenjen u pregovorima vlasti Srbije i Kosova.
Na sastanku s povjerenikom Fueleom trebali bi sudjelovati i predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik te Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić.
bljesak.info