Štitnjača, mala vratna žlijezda koja oblikom podsjeća na leptira, može se pretvoriti u “čudovište“ koje će cijeli organizam izbaciti iz ravnoteže, piše Zadovoljna.hr.
Naime, štitnjača je svojevrsna energetska centrala koja upravlja proizvodnjom naše životne energije, uključujući rad krvožilnog i dišnog sustava, mozak, tjelesnu temperaturu, kretanje, spavanje, probavu… No, ta centrala često “pregori“ zbog stresnog načina života koji nije u skladu s prirodnim bioritmovima. Štitnjača i hormoni drugačije reagiraju na svako godišnje doba, naročito kod hipotireoze i hipertireoze.
Među pacijentima s problemima štitnjače, omjer žena i muškaraca je 80:20. Žene imaju puno više problema sa štitnjačom zato što kod njh hormoni štitnjače sudjeluju u menstruacijskom ciklusu, trudnoći i menopauzi.
Žene su često pod pritiskom cijeli dan, osobito ako su zaposlene i uz to imaju obitelj. Uz to su po svojoj naravi više perfekcionisti i najčešće preuzimaju više obaveza nego muškarci, pa su i više “prenapregnute“, kaže dr. Ante Škaro, specijalist otorinolaringologije, kirurg glave i vrata te ravnatelj Poliklinike Leptir specijalizirane za štitnu žlijezdu.
Na rad štitnjače utječe izmjena dana i noći, odnosno Sunca i Mjeseca (ujutro štitnjača radi stopostotnom snagom, a tijekom popodneva i večeri smanjuje rad pripremajući se za fazu odmora i regeneracije), a također je štitnjača pod utjecajem izmjene godišnjih doba i atmosferskih prilika.
Te promjene intenzivno osjećaju svi koji zbog života “sto na sat“ imaju poremećaje rada štitnjače, među kojima su najčešće hipertireoza (štitnjača izlučuje previše hormona) i hipotireoza (štitnjača izlučuje premalo hormona). Stoga štitnjača zahtijeva posebnu brigu i prilagođavanje terapije ovisno o godišnjem dobu, objašnjava dr. Škaro. Saznajte i kako prepoznati da najvažnija žlijezda u tijelu ne radi pravilno.
Zimi je štitnjača, baš kao i godišnje doba, bila usporena i na nižoj energetskoj razini, a nakon toga stigao je “šok“ – proljetno buđenje. Prijelaz iz zime u proljeće svojevrsni je stres, osobito ako imate neuravnoteženu razinu hormona.
U osoba s hipotireozom (smanjenim radom šitnjače) mogu biti još izraženiji simptomi koji inače prate hipotireozu: umor i osjećaj nedostatka energije, oslabljen imunološki sustav, pospanost, potištenost, teškoće u održavanju pažnje i koncentracije…
U osoba s hipertireozom (prekomjernim radom štitnjače) u proljeće se mogu dodatno pojačati uobičajeni simptomi hipertireoze: nemir, pojačano znojenje, ispadanje kose, glavobolje, lupanje srca, sindrom iritabilnih crijeva… Osobe s hipertireozom u proljeće mogu imati osjećaj da će iskočiti iz kože, kaže dr. Ante Škaro.
Hipotireoza se liječi supstitucijskom (zamjenskom) terapijom – lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona štitnjače, dok se hipertireoza liječi lijekovima koji sprečavaju prekomjernu proizvodnju hormona štitnjače (tireostaticima).
Drugačije doziranje lijekova
U oba slučaja dolazak proljeća zahtijeva liječničku kontrolu hormona štitnjače T3 (trijodtironina) i T4 (tiroksina) te hormona hipofize TSH (tiroid stimulirajućeg hormona ili tireotropina) koji regulira izlučivanje hormona štitnjače, te po potrebi prilagođavanje doze lijeka. Često kod hipotireoze u proljeće treba smanjiti dozu, a kod hipertireoze uzimati veću dozu lijeka kako bi se štitnjača uravnotežila.
Za uravnoteženje štitnjače izuzetno je važna promjena stila života koja uključuje svakodnevnu tjelovježbu, opuštanje, učenje tehnika suočavanja sa stresom i prehranu bogatu tvarima koje podržavaju normalan rad hormona štitnjače, preporučuje dr. Ante Škaro. Probajte zalogaj uz koji će štitnjača bolje raditi.
Za zdravlje štitnjače poželjni su sljedeći nutrijenti:
1. Selen – nalazi se u gljivama, morskim rakovima, bakalaru, tuni, telećoj jetri, brazilskim oraščićima, sjemenkama suncokreta, cjelovitim žitaricama,
2. Cink – sadrže ga teleća jetra, crveno meso, šampinjoni, špinat, tikvice, šparoge,
3. Željezo – prirodni su izvori crveno meso, teleća jetra, riba, jaja, orašasti plodovi, bučine sjemenke, špinat, blitva, kelj, kupus…
4. Kalcij – ima ga zelenom lisnatom povrću, brokuli, mlijeku i mliječnim proizvodima, repi, srdeli, lososu, školjkama, zobi, mahunarkama, orašastim plodovima,
5. Vitamin E – nalazi se u pšeničnim klicama, hladno tiještenim biljnim uljima, orasima, bademima, lješnjacima, sjemenkama suncokreta, šparogama, rajčicama, avokadu, zelenom lisnatom povrću,
6. Vitamin D – iako je u manjoj količini prisutan u nekim namirnicama (npr. u masnijoj morskoj ribi, jajima i mliječnim proizvodima), kao osnovni izvor vitamina D preporučuje se umjereno izlaganje suncu jer pritom tijelo samo proizvodi vitamin D,
7. Omega-3 masne kiseline (srdela, inćuni, losos, tuna, alge, laneno i maslinovo ulje, orasi),
8. Probiotici ili takozvane dobre bakterije, koje se prirodno nalaze u kefiru i drugim vrstama fermentiranih proizvoda. /HMS/