U 83. godini, nakon dugotrajne bolesti, u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Sveti Duh preminuo je Hrvoje Šarinić, hrvatski političar koji je tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća pripadao u najuži krug osoba oko prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koje su sudjelovale u osnivanju i borbi za priznavanje i očuvanje hrvatske državne suverenosti.
Bio je i među osnivačima HDZ-a, od kolovoza 1992. do travnja 1993. i predsjednik Vlade RH. Nakon toga je postao predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana kojemu je godinama bio jedan od dva ili tri najbliža suradnika.
>>Biografiju Hrvoja Šarinića pročitajte OVDJE.
Otac gradonačelnik Sušaka
Šarinić je bio glavni pregovarač u pregovorima s pobunjenim Srbima, a godinama je održavao i važnu ulogu “veze” između Tuđmana i srbijanskog lidera Slobodana Miloševića, s kojim se bio susreo 13 puta. Vodio je, uz to i poslove posebnog državnog Povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Upravo je on bio potpisnik Erdutskog sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Pred kraj Tuđmanovog života oni se udaljuju i Šarinić odlazi s Pantovčaka. Poslije toga, ubrzo je slijedila i obiteljska tragedija, kad mu u prometnoj nesreći gine jedan od trojice sinova.
Poslije toga, 1998., još za života Tuđmana, Šarinić obajvljuje memoarsku knjigu “Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem – između rata i diplomacije”. Pamtit će ga se i kao onoga koji je, u vremenima kada RH nije mogla dobiti kredit, bio ugovorio izgradnju Istarskog ipsilona s francuskom tvrtkom Bouygues. Poslije prvih parlamentarnih izbora nakon smrti Tuđmana (2000.), Šarinić zajedno s Matom Granićem, Vesnom Škare-Ožbolt i Joškom Morićem izlazi iz HDZ-a i osniva Demokratski centar (DC). Rođen 17. veljače 1935. u Sušaku, u elitnoj građanskoj obitelji, a otac Marijan bio je HSS-ovac i gradonačelnik Sušaka, vlasnik kamenoloma koji je stvorio obiteljsko bogatstvo između dva rata.
Oca su, već posthumno 1945. nove jugoslavenske vlasti proglasile narodnim neprijateljem te obitelji tako konfiscirali imovinu. Nakon završetka gimnazije, Šarinić 1952. upisuje Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet u Zagrebu, smjer mostogradnja. Tijekom studija upoznao je buduću suprugu Eriku, a nakon diplomiranja zaposlio se u Hidrogradnji, gdje 1963. dobiva tromjesečnu stipendiju u Francuskoj, a s njime ide i supruga koja je bila trudna.
Nuklearni program
Svoju drugu domovinu pronalazi u Francuskoj, gdje u karijeri brzo napreduje. U tvrtki Citra od tehničkog crtača, do šefa projektnog tima, pa prelazi u Spie Batignolles gdje je bio zadužen za nuklearne probe u francuskom atomskom programu, a za vojsku je to radio na Tahitima. Poslije je bio voditelj gradnje nuklearne elektrane u Bordeauxu 1971. te dviju nuklearki u JAR-u, gdje je živio šest godina. Kako je radio i za francusku vojsku, dobiva državljanstvo te orden Legije časti, koji potpisuje predsjednik Jacques Chirac. Nakon umirovljenja, 1987. vraća se u Zagreb i ubrzo ulazi u politiku. Tuđmana je uvijek smatrao “duhovnim ocem”., a politikom u DC-u kratko se bavio, povukao se radije u mirniji život u Samobor.
Sućut predsjednika Sabora Jandrokovića u povodu smrti Hrvoja Šarinića
U povodu smrti bivšeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je u petak obitelji izraze sućuti. “U ovim teškim trenucima za Vas i Vašu obitelj, u ime Hrvatskoga sabora i u moje osobno ime primite izraze najiskrenijeg suosjećanja. S velikom tugom primio sam vijest o smrti gospodina Hrvoja Šarinića, kojeg ćemo pamtiti po njegovom velikom doprinosu u stvaranju neovisne i suverene Hrvatske i izgradnji njezinih institucija. Njegovo veliko iskustvo, odgovornost u obnašanju najvažnijih dužnosti i osvjedočeno domoljublje ostat će u trajnom sjećanju svih nas koji služimo hrvatskim građanima”, stoji u sućiti predsjednika Sabora. (Hina)
Sućut predsjednika Vlade Plenkovića u povodu smrti Hrvoja Šarinića
U povodu smrti Hrvoja Šarinića predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izrazio je sućut njegovoj obitelji istaknuvši da će u hrvatskoj povijesti ostati zabilježen po aktivnom političkom doprinosu demokratskim promjenama i stvaranju hrvatske države te po domoljubnom angažmanu u Domovinskom ratu. “Sa žaljenjem sam primio vijest o smrti gospodina Hrvoja Šarinića, bivšeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Gospodina Šarinića pamtit ćemo i kao bliskoga suradnika i predstojnika Ureda prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, jednog od predsjednika hrvatskih vlada ratnih godina te potpisnika Erdutskoga sporazuma 1995. godine, koji je bio uvod u mirnu reintegraciju Podunavlja u hrvatski ustavnopravni poredak. U hrvatskoj će povijesti ostati zabilježen po aktivnom političkom doprinosu demokratskim promjenama i stvaranju hrvatske države, kao i domoljubnom angažmanu u Domovinskom ratu. U ovim teškim trenucima primite, molim Vas, u ime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno izraze sućuti i poštovanja”, napisao je premijer Plenković. (Hina)