Turski predsjednik Erdogan je na otvaranju summita skupine D-8, organizacije za ekonomsku suradnju osam islamskih zemalja, utemeljene 1986. u Istanbulu, pozvao da zemlje članice u trgovini koriste nacionalne valute.
Turski predsjednik Erdogan je na otvaranju devetog summita organizacije D-8 rekao da zemlje ove skupine, koju čine Bangladeš, Egipat, Indonezija, Iran, Malezija, Nigerija, Pakistan i Turska, međusobne trgovine trebaju provoditi u nacionalnim valutama.
“Naš cilj je povećati razinu prometa sa 100 milijardi na 500 milijardi dolara. Da bismo to učinili, moramo se prebaciti na trgovinu u nacionalnim valutama. Ne treba izlagati naša gospodarstva pritisku dolara i eura”, rekao je Erdogan, što bi značilo da bi u skoroj budućnosti dolarski promet na svjetskoj razini bio manji za dodatnih 500 milijardi dolara.
Globalna trgovina u američkih dolarima je već na udaru zbog plaćanja nafte u nacionalnim valutama, što je inicijativa Rusije i Kine, kojoj bi uskoro trebala pristupiti i Saudijska Arabija, ako želi zadržati udio na kineskom tržištu nafte.
Samo prijelaz na plaćanje opskrbe naftom s američkog dolara na kineski juan, ako procjenu donosimo po aktualnim tržišnim količinama, značit će umanjenje transakcija u iznosu od oko 600 do 800 milijardi dolarskog prometa. Drugim riječima, potencijalna dobit od 600 do 800 milijardi dolarskih transakcija će se morati povući iz opticaja u dolarima. To će dovesti do smanjenja potražnje za američkim vrijednosnim papirima i veće potražnje za drugim vrijednosnim papirima, potencijalno kineskih proizvođača i davatelja usluga.
Ovo nije prvi put da se Erdogan dotiče teme prijelaza na nacionalnu valutu u međunarodnoj razmjeni. Krajem prošle godine je predložio i Rusiji da poduzme takav korak, a tijekom prosinca u Moskvi je tursko izaslanstvo svoje troškove simbolično odlučilo platiti u rubljima.
Želja turskog vođe za trgovanje nacionalnim valutama se lako može razumjeti. Turska lira je jedna od najnepovoljnijih valuta euroazijskog kontinenta. Prošle godine, tijekom i nakon neuspjelog državnog udara u Turskoj, lira je zabilježila najveći pad u osam godina. Tijekom 2016. lira je pala za 17%, a ove godine se pad nastavlja.
Ovakva situacija dramatično povećava deficit zemlje. U srpnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine je deficit zemlje porastao na 82,5%, dosegnuvši 8,843 milijarde dolara, a taj faktor vrši ozbiljan pritisak na liru. Zbog toga turska valuta nije atraktivna za izračune u uzajamnom plaćanju.
Turski predsjednik računa da bi ekonomski potencijal i trgovina u nacionalnim valutama s osam velikih islamskih zemalja, od kojih su neke već izbacile dolar kao sredstvo plaćanja u poslovima s Rusijom i Kinom, bili dovoljni da se tursko gospodarstvo odupre pritisku dolara i eura, što bi zemlji olakšalo financijski oporavak i stabilizaciju nacionalne valute.
Odluka Ankare da promovira proces de-dolarizacije je opravdana, ali sigurno neće biti dobro primljena na Wall Streetu i među financijskom oligarhijom u Sjedinjenim Državama, koji bi u slučaju konsenzusa o ovom pitanju izgubili važan dio prihoda od dolara kao svjetske valute.