Nekoliko stručnjaka je za RT objasnilo uzroke i moguće posljedice ulaska balkanske zemlje u NATO pakt.
Unatoč brojnim prosvjedima i podjelama koje su se dogodile u vrhu vlasti Crne Gore, od ponedjeljka je ova zemlja službeno dio NATO saveza.
RT je kontaktirao nekoliko stručnjaka i tražio odgovore o uzrocima i mogućim posljedicama ulaska ove balkanske zemlje u NATO.
“Bratski narod i korumpirani političari”
Građani Crne Gore su održali nekoliko masovnih uličnih prosvjeda protiv ulaska u NATO, a taj je proces doveo do ozbiljne političke krize u zemlji i pogoršanja odnosa s Rusijom.
Elena Guskova, specijalist za suvremene balkanske krize, objasnila je da je put Crne Gore ka NATO paktu počeo još 2003. godine, jer ni tada nije bilo nekog otpora, iako su se Crnogorci uvijek izjašnjavali kao “ruska braća”.
Prema stručnjakinji, ključnu ulogu u ulasku Crne Gore u NATO je odigrao Milo Đukanović, bivšeg predsjednik i bivši premijer. Iako je u više navrata optužen za kriminalne aktivnosti, SAD su učinile sve što su mogle da od 1990. na vlasti zadrže “poslušnog lidera”.
Crnogorski politički analitičar Igor Damjanović je rekao da je Zapad ucjenjivao bivšeg lidera zemlje, jer postoje “tone dokaza o njegovoj umiješanosti u razne kaznene predmete, od krijumčarenja cigareta do pranja novca”.
“Zapad općenito voli korumpirane političare, jer je njima vrlo lako upravljati”, objašnjava stručnjak.
“Baze NATO pakta, a ne turisti”
Guskova smatra da je glavni razlog želje Crne Gore da uđe u NATO borba protiv ruskog utjecaja na Balkanu i smatra da će se odnose između dviju zemalja nastaviti pogoršavati, još većom brzinom od pristupanja Crne Gore u Sjevernoatlantski savez.
“Sada će se na ovom području razviti infrastruktura NATO pakta, što će dovesti do stvaranja baza i raspoređivanja postrojbi, a to će utjecati na privlačnost zemlje. U međuvremenu, činjenica da se Crna Gora pridružila gospodarskim sankcijama protiv Rusije će uzrokovati pad gospodarske suradnje između dviju zemalja”, predviđa Elena Guskova.
Međutim, stručnjakinja je sigurna kako “dobar odnos između dvije zemlje, posebno među njihovim narodima, može ući u fazu stagnacije, ali se nikad neće prekinuti”.
Kontrolirati cijelu obalu i izolirati Srbiju
Ruski i stručnjak za vojna i strateška pitanja Ivan Konovalov smatra da glavni razlog zbog kojeg je NATO tražio da primi Crnu Goru u svoje redove nije politički, nego vojni i strateški. Naime, želja bloka je da preuzme kontrolu nad cijelom europskom obalom.
“Primajući Crnu Goru, NATO u potpunosti kontrolirati cijelu sjevernu obalu Sredozemnog mora”, pojašnjava Konovalov.
S druge strane, analitičar s Instituta za europske studije u Beogradu Stevan Gajić kao jedan od mogućih razloga naglašava i izolaciju Srbije, objašnjavajući da je glavna svrha NATO pakta uvijek bila izolirati Srbiju u geopolitičkom smislu i spriječiti joj izlaz na more, jer u Srbiji svi vide ruski faktor na Balkanu.
Tko je sljedeći – Makedonija ili Srbija?
Prema Gajiću, sljedeća zemlja koju bi se moglo pokušati gurnuti u NATO je Makedonija, jer se nalazi u centru važnih prometnih koridora koji prolaze preko Balkana.
U međuvremenu, Ivan Konovalov ne vjeruje toliko u važnost Makedonije i vjeruje da će sljedeći kandidat za ulazak u NATO biti baš Srbija, koja sada pokušava manevrirati, kako bi na jednoj strani bila saveznik Rusije, a na drugoj čuva izglede za pristupanje Europskoj uniji.
Slično njemu, Elena Guskova ističe da srpske vlasti smatraju da put zemlje u EU “nema alternative”.
“Ako je zaista tako, onda je sljedeći korak Beograda želja da se pridruži NATO paktu”, predviđa stručnjakinja, koja smatra “kako je Srbija već krenula tim putem”.
wpDiscuz