Četiri članice NATO-a Slovenija, Turska, Grčka i Bugarska izabrale bi Rusiju da ih brani u slučaju napada, a ne NATO, pokazuje istraživanje “Gallup Internationala”.
Rezultati istraživanja su, kako procjenjuju neki analitičrai, zapanjujući, budući da su neke članice Alijanse radije odabrale Rusiju nego matični vojnu organizaciju.
Većina država u kojima je ispitano javno mnijenje odabralo je SAD kao zaštitnika, uz obrazložnje da je to jedina preostala svjetska sila kojoj vjeruju.
Zanimljivi su i rezultati ankete u Rusiji i Kini prema kojoj su Rusi odabrali Kineze kao moguće vojne zaštitnike, dok su Kinezi odabrali Ruse.
Potpredsjednik agencija “Galup” kanca Stojčev pojašnjava da kineski izbor ne čudi pošto najmnogoljudnija zemlja na svijetu godinama ovisi od ruske vojne tehnike.
Ruski izbor govori da je američka globalna politika posljednjih godina Rusiju kao djelomično europsku državu bacila “u naručje” Kine.
Zanimljivi su i rezultati ankete iz Turske, Bugarske, Grčke i Slovenije koje, unatoč članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, u posljednje vrijeme više vjeruju Kremlju nego Pentagonu.
Prema Stojčev, i taj izbor je lako objašnjiv.
Bugarska i Grčka najveću prijetnju vide u Ankari, koja je teoretski saveznik Atene i Sofije, ali zbog turskih pretenzija prema tim zemljama one bi obranu radije povjerile Moskvi, za koju vjeruju da jedina može “zauzdati” turske apetite.
Sem toga, grčki izbor Rusije može se objasniti tursko-grčkim sporom u vezi s Ciprom.
Jedan od razloga za izbor Moskve je i pravoslavna vjera koju Rusija dijeli sa Bugarima i Grcima.
Istraživanje u Zapadnoj Europi pokazuje da su Belgijanci znatnije podržali opciju da ih Pentagon brani, a tek potom susjedna Francuska i Velika Britanija.
Na SAD računaju i Šveđani, dok bi Rumunji i Česi odabrali Njemačku kao pouzdanog vojnog zaštitnika.
Vjerski podijeljene države poput BiH i Ukrajine podijeljene su iu izboru vojnog zaštitnika – jedni su za SAD, a drugi za Rusiju.