Published On: Mon, Mar 20th, 2017

ARBiH izdala HVO, Muslimani ubijali vojnike HVO-a dok su skupa ratovali protiv Srba

Odvjetnik Jadranka Prlić Michael Karnavas u drugom obraćanju Haaškom tribunalu danas je rekao kako su dokazi pomoću kojih Tužiteljstvo dokazuje tezu o udruženom zločinačkom pothvatu u suštini “šuplji”. Karnavas je pozvao Sud da sagleda širu sliku svega što se događalo tijekom rata u BiH i obrazložio razloge samoorganizacije Hrvata u Herceg Bosnu tijekom rata devedestih godina.

_________piše Jurica Gudelj I Dnevnik.ba

Također, jasno je rekao kako su još za vrijeme sukoba sa Srbima Muslimani izdali Hrvate dok su se zajedno borili u HVO-u protiv Srba.

“Građanima Mostara je bio Sudnji dan onda kad je izbio rat. Tad je pozivano da se ubija ustaše i da se neće stati dok god je i jedan ustaša živ. To je pejorativan izraz koji se tijekom rata koristio za sve Hrvate. Ove riječ je 30. lipnja 1993. u Mostaru izgovorio zapovjednik Arif Pašalić. General Sefer Halilović je bio taj koji je rekao da ‘nećemo stati dok je i jedan ustaša živ’. 30 lipnja 1993. To je bilo objavljeno na radiju Mostar. Svi su to čuli pa i Hrvati”, rekao je Karnavas i dodao kako je tobože “miroljubiva ARBiH imala takav pristup i to dok su trebali surađivati s HVO-om”.

“Morate shvatiti da je ARBiH izdala HVO. Muslimani su ubijali vojnike HVO-a dok su skupa ratovali protiv Srba”, rekao je Karnavas uz opasku kako “svi dokazi za to postoje”.

“Vlada HZHB nije mogala zapovijedati vojsci. Samo je Mate Boban mogao zapovijedati vojskom. Činjenica da je Prlić predsjedavao sastancima ne znači ništa. On ne može nešto ne uključiti na dnevni red. On ne postavlja ljude na funkcije. To što on ta imenovanja potpisuje ne znači da su imenovanja njegova”, rekao je odgovarajući na argumente haškog Tužiteljstva o tom kako su Hrvati željeli s tobožnjim predumišljajem etnički očistiti prostor Herceg Bosne. Tužiteljstvo je ustvrdilo da je Prlić bio u središtu urotničkog plčana da se prostor Herceg Bosne očisti od nehrvata i da se bosanske Hrvate transferira u Hercegovinu.

“Mantra da je Prlić zapovijedao i odlučivao je čista glupost”, rekao je Karnavas.

Podsjetio je Sud kako su Hercegovina i Bosna dvije različite geografske regije. Srednjobosanske Hrvate, pojansio je, ne može se pretvoriti u Hercegovce.

“To su gluposti. Priča o homogenizaciji Hercegovine je glupa jer u Hercegovini stanuje 95 posto Hrvata. U srednjoj Bosni su Hrvati bili okruženi mudžahedini. Ljudi koji su bježali od rata išli su u Hrvatsku jer u Hercegovini nije bilo mjesta. Nije bilo tu nekog zlog plana u kojem su bosnaki Hrvati pretvarani u Hercegovce. To su gluposti”, istaknuo je.

Karnavas je naveo i kako Tuđman jest imao svoj san o Banovini i to nije sporno.

“Tuđman je razmišljao što će se dogoditi ako se BiH raspadne. Tužiteljstvo se svezalo jednog transkripta predsjednika Tuđmana no to su sve bedastoće. U svim dokumentima Herceg Bosne se jasno kaže da je riječ o privremenom entitetu i privremenim odlukama. Prlić je u kolovozu ’92 godine govorio da je demilitarizacija interes sva tri konstitutivna naroda. Nije govorio o raspadu državu ni o pridruživanju Hrvatskoj”, pojasnio je.

Prlićev je odvjetnik opisao i kontekst vremena u kojem su se događale stvari za koje TUžiteljstvo tereti njegova klijenta.

“Morao  se organizirati svakodnevni život, govorio je tada Prlić je jer BiH nije postojala. Nije se mogao organizirati život jer je sve bilo u kolapsu. Bila je to propala država”, rekao je Karnavas.

Istaknuo je i kako transkripti razgovora predsjednika Tuđmana s vodstvom Herceg Bosne koje je prevelo Tužiteljstvo nisu prevedeni do kraja, nego selektivno.

“Tad je na sastanku Tuđmana i Prlića  i drugih rečeno svašta. Prlić je rekao da mu je jasno da je cilj fomrirati i očuvati BiH u skladu s princpima Europske zajednice. To je rekao pred Tuđmanom i govoreno je o uniji tri republike. Hrvati su tamo (u BiH) živjeli naraštajima i ta područja su branili. Jednako kao i Bošnjaci i Srbi. Hrvati su branili svoje domove. Hrvati su se morali organizirati i to u svim sferama života”, rekao je Karnavas.

Također, dokazao je i kako je zapravo ARBiH isprovocirala sukob s hrvatima u Uskoplju u siječnju 1993. godine te kako je vojsno vodstvo tadašnjih Muslimana insistiralo na odbijanju mirovnih planova iz Ženeve.

“General ARBiH Enver Hadžihasanović je vršio pritisak na Bošnjake da se odbije mirovni plan o uniju triju republika. To se dogodilo 10 siječnja, a već 11. siječnja ’93. su izbile borbe u Uskoplju. Je li tu riječ o slučajnosti ili o planu? Dva dana kasnije general Milivoj Petković traži da se smiri situacija i istraže razlozi zbog sukoba. Tad su još uvijek neprijatelji Srbi i govorimo o sukobu dvije prijateljske vojske.  Boban je 15. siječnja 93. govorio kako se  mora po svaku cijenu doći do kompromisa i spriječiti izbijanje rata. Nitko u BiH nikomu ništa ne može davati jer svi u BiH imaju jednaka prava. Ako se pomno promotre dokazi, vidjet će se da su borbe u Uskoplju van kontrole i Zagrebački dogovor iz sredine siječnja (Izetbegović-Tuđman) je trebao spriječiti daljnje sukobe. 18. siječnja ’93. Boban je rekao Izetbegoviću da se ARBiH priprema za provođenje napada na HVO i civile u Uskoplju”, rekao je Karnavas.

Zaključio je kako je najveći izazov obrane kako kako Sudu oslikati što se sve događalo tijekom rata u BiH.

“Poručujemo da ne prihvatite pristup Tužiteljstva koji je simplifikacija stvari nego sagledajte cijelu sliku”, poručio je Karnavas.

Podsjećamo, pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu u ponedjeljak je počela sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Jure Gudelj I Dnevnik.ba

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer