Published On: Sri, lip. 13th, 2018

Merdžo: Stajališta OHR-a suprotna presudi Ustavnoga suda

Glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo u intervjuu za Večernji list tvrdi da je OHR apsolutno pao na ispitu dosljednosti.

U nedjelju je Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH priopćilo kako su prijedlozi za izmjene Izbornog zakona BiH, koje zagovara Visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko probošnjački te apsolutno usmjereni protiv Hrvata.

Posebice se to odnosi na stajališta o primjeni popisa pučanstva 1991. godine pri popuni Doma naroda te inzistiranju da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak, što je apsolutno protivno odluci Ustavnoga suda, koji je zbog toga i izbrisao odredbe Izbornog zakona i zbog čega BiH prijeti ozbiljna kriza. Glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo u intervjuu za Večernji list tvrdi da je u ovome slučaju OHR apsolutno pao na ispitu dosljednosti.

Kako komentirate tvrdnje Ureda visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka da oni ne rade protiv interesa Hrvata?

– Izjave može davati svatko, ali držim kako bi se trebalo držati činjenica. Stajališta koja zagovara hrvatska strana temelje se na odredbama Ustava Federacije BiH, odredbama Izbornog zakona te se, također, referiramo na odredbe Ustavnog suda BiH, koji je pronašao elemente kršenja Ustava BiH i međunarodnih konvencija. Najprije u Ustavu Federacije BiH jasno se definira na koje se razine vlasti primjenjuje popis iz 1991. godine.

Na koje se vlasti odnosi taj popis prije rata?

– Odnosi se isključivo na sudbenu i izvršnu vlast. U prijelaznim i završnim odredbama, članak 11 A to definira.

Zašto onda iz OHR-a tvrde da se to odnosi i na zakonodavnu vlast?

– To treba njih pitati. To zaista nigdje ne piše.

A što piše?

– Da se popuna primjenjuje po posljednjem popisu. U Izbornom zakonu, također, stoji da će se Dom naroda popunjavati po određenom izračunu do novoga popisa. Imamo popis iz 2013. i ta odredba isključivo uzima taj popis kao relevantan.

Kako komentirate argumente bošnjačke strane i dijela međunarodne uprave da treba uzeti u obzir i provedbu Aneksa VII. Daytonskog sporazuma?

– Provedba Aneksa VII. je jedan od civilizacijskih ciljeva i nitko ga ne spori. Zbog toga se sastav izvršne i sudbene vlasti pokušava uklopiti u stari popis. A valja imati na umu da u brojnim sredinama u BiH čak i taj sastav odudara od popisa iz 1991. Nažalost je tako. No, za zakonodavna tijela vlasti nije ni Ustav FBiH, ni drugi propis naveo da se to primjenjuje u zakonodavnim tijelima.

Je li to bio temelj Ustavnome sudu da donese odluku u apelaciji “Ljubić”?

– Ustavni sud, rekao bih, nije se toliko referirao na novi popis, nego na suštinu zahtjeva dr. Ljubića koja je jasno ukazivala na jedno drastično odstupanje od proporcionalnosti, kako to nalaže Ustav i jednu zloporabu, koja je doslovno omogućavala da tamo gdje i ne živi jedan narod budu izabrani izaslanici za Dom naroda. A taj Dom naroda nije dom županija, potvrdio je to vrlo jasno Ustavni sud BiH, ali i Venecijanska komisija.

Kako onda izbjeći zamku da hrvatske stranke zaboravljaju Hrvate u Sarajevu, Bihaću, Goraždu… na što upozoravaju bošnjačke stranke?

– Ponavljat ću se, ali važno je ovo istaknuti. Mi smo za vrijeme pregovora nudili tri modela. Po našim modelima izabrani Hrvat, ma tko to bio, ima pravo sudjelovati u procesu popune kluba Hrvata u Domu naroda.

Odnosi li se to i na Nedima Fejzića u hrvatskome klubu koji dolazi iz Goražda?

– I na Nedima Fejzića dakako.

Koji onda model omogućava da svi Hrvati budu uključeni u proces popune Doma naroda?

– Najprije, radi se o modelu 16+1 koji podrazumijeva da se od 17 izaslanika u sva tri nacionalna kluba izaberu onako kako to predviđaju Ustavni sud i Izborni zakon dok bi one županije koje ostanu bez svog zastupnika u tome procesu postigle dogovor o jednome izaslaniku. Na taj bi način svakome bilo omogućeno da se kandidira i svakome bi bilo moguće da bude biran. Drugi model predviđa uspostavu tzv. ad hock kluba, gdje bi nakon izbora i raspodjele mandata za županijske skupštine zasjedala tri kluba i birala 17 izaslanika iz sva tri naroda. To podrazumijeva i uvođenje dioničkog modela koji uvažava činjenicu koliko pojedinog naroda ima u određenoj županiji. Upravo to predviđa Izborni zakon. Nažalost, takve prijedloge odbacile su bošnjačke stranke bez jasne i racionalne argumentacije. Dio međunarodne zajednice to gleda i šuti.

Što je onda cilj bošnjačkih stranaka, ali i dijela međunarodne uprave?

– Cilj je sačuvati na bilo koji način sadašnje stanje.

Što to podrazumijeva?

– To podrazumijeva potencijalnu mogućnost manipuliranja i izbora najmanje jedne trećine kluba Hrvata kako bi bošnjačke stranke mogle uspostaviti izvršnu vlast bez legitimnih hrvatskih predstavnika.

Ostali ste dužni odgovor na pitanje je li OHR pristran u tumačenju odluke Ustavnog suda BiH i predlaganju rješenja koje je protivno toj odluci?

– Formalno, nismo vidjeli OHR-ov prijedlog. Ali smo čuli izjave gospodina Inzka. Jasno je da takav stav odstupa i od odluke Ustavnog suda i od onoga o čemu sam govorio na početku – i od odredbi Ustava Federacije BiH, Izbornog zakona… Dakle, popis iz 1991. godine nije moguće primjenjivati na zakonodavna tijela. U odlukama Ustavnog suda i u odredbama Izbornog zakona jasno se, ponavljam, referira na posljednji popis. I onda kada čujete da OHR zagovara nešto drugo, ne treba puno da se izvuče zaključak o čemu se radi.

Očekuje se odluka Ustavnog suda po zahtjevu Borjane Krišto upravo o jednoj rečenici Ustava Federacije BiH, koja je već izbrisana u Izbornom zakonu. Što očekujete od Ustavnog suda?

– Kada se vidjelo da bošnjačke stranke i bošnjačka strana nastavljaju manipulirati s odredbom Ustava Federacije o načinu popune izaslanika za Dom naroda iz svake županije i iz svakog naroda, a u biti ona je po smislu i ishodu primjene apsolutno identična onoj koju je ukinuo Ustavni sud po zahtjevu Bože Ljubića u Izbornom zakonu BiH, krenulo se s osporavanjem i te rečenice iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud nije u Izbornom zakonu donosio odluku o odredbi o izboru iz svake županije zbog stilskog izričaja nego njezinog sadržaja i posljedica provedbe, onda je ono što je proglašeno neustavnim i zatim ukinuto u Izbornom zakonu, apsolutno istovjetno onome što je ostalo u Ustavu Federacije BiH. Ono je de facto neustavno, a de jure još uvijek nije proglašeno. Kada se vidjelo da se ta odredba nastoji nametnuti kao stav, onda je Borjana Krišto podnijela zahtjev o ocjeni i te norme u Ustavu Federacije BiH. No, mi smo posve uvjereni da Ustavni sud ne može drukčije odlučiti mimo onoga što je već jednom rekao.

Je li Ustavni sud BiH trebao donijeti odluku prije održavanja izbora i tako pomoći rješenju aktualne krize?

– Vjerovali smo da će Ustavni sud po kratkoj proceduri donijeti odluku i pomoći razrješenju ove krize oko izmjena Izbornog zakona. Zašto se to oteže, zašto se s tim čeka, meni je teško reći. Ali sam uvjeren da će Ustavni sud odlučiti na isti način na koji je odlučio po pitanju Izbornog zakona.

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer